Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao je konferenciju za medije na kojoj je predstavljen prijedlog praktične politike: “Participacija mladih – više od fraze?”.
Ovaj prijedlog praktične politike nastao je kao rezultat istoimenog projekta, koji finansira Evropska komisija kroz program Mladi u akciji (Youth in Action), a koji su u proteklih šest mjeseci zajednički realizovale organizacije iz pet država regiona, od kojih su dvije države članice EU – Hrvatska i Slovenija, a tri države kandidatkinje – Crna Gora, Srbija, Makedonija, Hrvatska i Slovenija. Projekat su sprovodili: Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica, Crna Gora; Zapadnobalkanski institut (WEBIN), Beograd, Srbija; Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS), Beograd, Srbija; Mreža mladih Hrvtske (MMH), Zagreb, Hrvatska; Omladinski svijet Slovenije (MSS), Ljubljana Slovenija; Koalicija omladinskih organizacija (SEGA), Prilep, Makedonija. Cilj projekta, u okviru kojeg je ova konferencija završna aktivnost, bio je doprinos povećanju kapaciteta i znanja nacionalnih omladinskih savjeta iz zemalja EU i zemalja kandidata da učestvuju u kreiranju praktičnih politika odnosno u pripremi nacionalnih izvještaja za mlade.
Na konferenciji su govorili Jelena Bubanja, koordinatorka Omladinskog sektora u Zapadnobalkanskom institutu i Miloš Knežević, koordinator Omladinske grupe CGO-a.
Jelena Bubanja je istakla da nacionalni izvještaji o mladima treba da odražavaju napredak u sprovođenju strategija za mlade koje doprinose unaprijeđivanju položaja mladih u osam oblasti: : 1) obrazovanju; 2) samozapošljavanju; 3) kvalitetu života; 4) zdravlju i prevenciji; 5) omladinskoj participaciji; 6) informisanju mladih; 7) kulturi; 8) omladinskom radu u zajednici.“Stoga je neophodno da u procjeni ovog napretka u okviru pripreme i Nacionalnog izvještaja o mladima učešće uzmu svi zainteresovani akteri, a naročito mladi, omladinske organizacije i organizacije za mlade. Na taj način će se postići objektivna slika zasnovana na podacima koji su prikupljeni direktno od ciljne grupe”, dodala je ona. Ona je još ocijenila i da se neophodnost uključenja svih zainteresovanih strana odnosi na sve cikluse i faze pripreme izvještaja: od koncipiranja procesa, do istraživanja i ispitivanja stanja, prikupljanja podataka i njihove interpretacije, učešća u radnim grupama i timovima pa sve do organizovanja širokog konsultativnog procesa i usvajanja finalnog teksta izvještaja. “No, kako bi se obezbijedila participacija mladih u procesu pripreme izvještaja od lokalnog do nacionalnog nivoa – pristup odozdo ka gore – važno je mlade informisati i edukovati o procesu pripreme izvještaja. Tako bi oni stekli znanja i vještine da u potpunosti iskoriste mogućnost učešća u ovom procesu”, podvukla je Bubanja.
Miloš Knežević, koordinator Omladinske grupe CGO-a je predstavio ključne nalaze i preporuke koje sadrži regionalni prijedlog praktične politike o participaciji mladih i modalitetima njihovog uključenja u proces pisanja nacionalnih omladinskih izvještaja. Na samom početku on je izrazio zabrinutost nad podatkom da “više od dvije trećine ispitanika među mladine, tačnije 69% nije umjelo da navede nijednu instituciju ili organizaciju u Crnoj Gori koja se bavi mladima. Najčešće navođene, od strane svakog desetog ispitanika, jesu nevladine organizacije. Uzroci ovakvog stanja nijesu, i nikako se ne smiju tražiti, samo u mladima, već i u nekim drugim faktorima koji ih se na posredan ili neposredan način tiču”. Knežević je naveo da mladi u Crnoj Gori nijesu upoznati sa terminima društveni aktivizam i društvena participacija: “dok svaki četvrti ispitanik navodi da zna šta podrazumijeva društveni aktivizam, to važi za svakog petog kada je riječ o društvenoj participaciji. U skladu sa tim je i stav da mladi nemaju mogućnost uticaja na odluke državnih organa. Kada je riječ o realnoj situaciji u Crnoj Gori po pitanju praktičnog učešća mladih u donošenju odluka, istraživanja pokazuju da najveći procenat mladih (33%) smatra da se njima manipuliše, zatim, 21% ispitanika je reklo da se čine minimalni napori kako bi se mladima ponudile mogućnosti jednake onima koji imaju odrasli, a čak 20% ispitanika smatra da mladi predstavljaju samo ukras organizovanih aktivnosti, a nijesu učesnici u pravom smislu te riječi. Drugim riječima, kada se pogleda realno stanje, mladi u Crnoj Gori uviđaju da, i pored toga što bi trebalo, ne učestvuju aktivno u društvenim procesima i donošenju odluka važnih za društvo, već su tu više ‘reda radi’, ili se njima manipuliše”, zaključio je on.
“Stoga, apelujemo na brže usvajanje Zakona o mladima kojim bi se pravno uredila implementacija Nacionalnog akcionog plana za mlade i Lokalnih akcionih planova za mlade, oblici učešća mladih i omladinskog organizovanja, omladinski rad i podrška mladima na lokalnom i nacionalnom nivou”, poručio je Knežević.
Nacionalni izvještaj o mladima za trogodišnji period je mehanizam praćenja ostvarivanja napretka zemalja članica EU i kandidatkinja za članstvo u EU u sprovođenju Evropske strategije za mlade za period od 2010-2018. Nacionalni izvještaji o mladima objavljuju se u sumarnom izveštaju pod nazivom Evropski izvještaj o mladima za trogodišnji period.
U cilju poboljšanja sveukupne pozicije mladih u političkom i društvenom sistemu, krovne organizacije mladih, njihove članice i zainteresovani akteri iz zemalja regiona, prepoznale su značaj uključivanja mladih u pripremu Nacionalnih izvještaja o mladima 2015. godine. Stoga, i cilj ovog prijedloga praktične politike jeste da zagovara kod donosilaca odluka u zemljama regiona, uključivanje mladih i njihovih organizacija u proces pripreme nacionalnih izvještaja o mladima u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori 2015 godine.
Svetlana Pešić, saradnica na programima