Kakav je smisao povećanja jezičkih razlika?

Sinoć je, s početkom u 18h00, u Centru za građansko obrazovanje (CGO), drugim debatnim krugom na temu „Kakav je smisao povećanja jezičkih razlika?“ završena prva od četiri regionalne ekspertske konferencije pod zajedničkim nazivom JEZICI I NACIONALIZMI, koje će tokom 2016. biti organizovane u Podgorici, Sarajevu, Beogradu i Splitu.

Moderatorka debatnog kruga i tokom druge večeri je bila prof. dr Hanka Vajzović, lingvistkinja i poslanica u Parlamentu BiH, koja je podsjetila na vidljiv nesklad između jezičke norme i onog što postoji na terenu, jer, prema njenim riječima, svi govore jezikom sredine osim ukoliko žele istaknuti identitet. Ona je ukazala i da jezik mora biti integrativni faktor zajednice, a ne barijera.

jin2

Tokom drugog debatnog kruga se govorilo o jezičkim razlikama na teritoriji bivše Jugoslavije, o tendencijama da se ove jezičke razlike povećaju i da se zloupotrijebe u nacionalističke svrhe.

Književnik Balša Brković je, podstaknut pitanjem iz publike, ocijenio da bi „Odricanje od crnogorskog jezika bilo pogrešno jer bi ono značilo odricanje od cjelokupne dosadašnje literature. Ono što je problematično jeste težnja za dominacijom jotovanih oblika. Ukoliko se insistira na toj isključivoj dominaciji, kroz dvije decenije imaćemo literaturu koja je nerazumljiva“.

Bojan Glavašević
, doktorant na katedri za semiologiju Odsjeka za lingvistiku Filozofskog Fakulteta u Zagrebu, je naglasio da postoji veliki broj država u svijetu u kojima se govore isti jezici i u kojima se ne insistira na nacionalnim predznacima.

Sociolingvistkinja prof. dr Slavica Perović je podsjetila na bogatstvo i porijeklo pojedinih riječi u crnogorskom jeziku koje ne treba mijenjati u kontekstu kodifikacije jezika.

Nađa Bobičić, doktorantkinja kulturologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, je istakla da je najbitnije naći odgovor na pitanje: zašto se još uvijek razgovara o ovim pitanjima. Ona je govorila o ranijim tumačenjima raspada Jugoslavije u čijoj srži su se nalazile nacija i nacionalizam, istakavši da se u novim prepoznaju i klasne razlike povezane sa određenim globalnim fenomenima. „Očigledno je da je ova tema još uvijek živa kao i manipulacije jezicima“, podvukla je Bobičić.

Prof. dr Rajka Glušica, lingivstkinja i profesorka na Filozofskom fakultetu UCG, je ponovila da nauka daje odgovore na sva lingvistička pitanja i postavila pitanje mijenjanja i sadržaja kada se mijenja naziv jezika. Ona je naglasila da nacionalizam treba kritikovati jer nacionalisti insistiraju na razlikama, nacionalisti vide u jeziku nacionalni identitet, a ne vide jezik kao sredstvo komunikacije. „Svi nacionalisti izmišljaju razlike, da bi imali jezik različit od drugog“, zaključila je Glušica.

Prof. dr Josip Baotić iz BiH koji bio je jedini dijalektičar među učesnicima, istakao je da su jezici na prostorima bivše Jugoslavije genetički isti ali ne i kada se govori o standardima. „U jeziku ne može biti grešaka, ali se mora upotrebljavati u okviru utvrđene norme“, pojasnio je Baotić.

jin22

Prvi debatni krug je održan u četvrtak, 21. aprila, pod nazivom „Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom?“.Večerašnjoj konferenciji je prisustvalo oko 40 zainteresovanih stručnjaka iz akademske zajednice, medija, NVO sektora, kulture, itd.

Projekat JEZICI I NACIONALIZMI rezultat je dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog djelovanja beogradskog Udruženja Krokodil, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BIH iz Sarajeva. Podržali su ga Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.

Svetlana Pešić, saradnica na programima