Prilika da se plagijati definišu Krivičnim zakonikom

Centar za građansko obrazovanje (CGO) cijeni pozitivnim što je Ministarstvo pravde pristupilo izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika u procesu usaglašavanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, ali i dokumentima Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, a posebno imajući u vidu značaj napretka u ispunjavanju obaveza preuzetih u okviru poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava. CGO je iskoristio proces javne rasprave kako bi nadležnom ministarstvu predočio svoje stavove u vezi sa ovim iznimno važnim zakonskim tekstom.

U tom dijelu, CGO cijeni da član 29, iz Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, a u dijelu “Ometanje pravde”, nije pronašao adekvatan balanas između potrebe zaštite ugleda pravosuđa i slobode izražavanja kao temeljnog ljudskog prava. Ograničavanje slobode izražavanja, koja podrazumijeva i društvenu kritiku, nije dobar pristup u pravcu jačanja pravosuđa, koje kao nezavisno i ugledno nesumnjivo treba da bude jedan od stubova demokratskog društva, i CGO izražava nadu da se ovakva norma u konačnici neće naći u izmjenama Krivičnog zakonika.

CGO je iskoristio ovu priliku da ukaže i na neophodnost definisanja plagijata kao krivičnog djela. Plagijarizam je uzeo maha u crnogorskom društvu i već proizvodi dugoročno nesagledive štetne posljedice. Radi se o nesumnjivo teškom i bezobzirnom obliku ponašanja koje treba sankcionisati Krivičnim zakonikom, a čime bi se djelovalo represivno prema identifikovanim slučajevima, ali i trajno preventivno prema novim i potencijalnim.

Stoga je CGO predložio sljedeću normu koja pravi jasnu razliku između plagijata i drugih krivičnih djela iz oblasti povreda moralnih prava autora i interpretatora:

(1) Ko svjesno kršeći standarde naučno-istraživačkog rada preduzme naročito neku od sljedećih radnji: preuzimanje materijala bez označavanja da se radi o tuđem autorskom djelu ili dijelu tog djela, tuđih bitnih naučnih saznanja ili njihovih dijelova, hipoteza, teorija, naučnih postupaka, podataka do kojih se došlo naučnim istraživanjem, ili sprovede druge slične radnje i na taj način prikazujući ih kao autentično svoje djelo, kazniće se kaznom zatvora do 3 godine.

(2) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno od strane člana akademske zajednice u cilju obezbjeđenja izbora u naučno ili više naučno zvanje ili održavanja tog zvanja, napredovanja u struci, postavljenja na javnu funkciju, kazniće se zatvorom od 3 mjeseca do 5 godina, uz izricanje mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva djelatnosti i dužnosti.

U postojećim definisanim krivičnim djelima koja su se našla u Krivičnom zakoniku štiti se samo forma (izraz ) autorskog djela, ali ne i sadržaj (ideja) djela, naučna saznanja, hipoteze, učenja i teorije koje djelo sadrži.

Ovom intervencijom bi se smanjio i prostor za tužilaštvo da radije staje na stranu plagijatora nego javnog interesa. S obzirom da se plagijat uvijek vrši sa umišljajem morao bi kao krivično djelo biti gonjen po službenoj dužnosti u svakoj njegovoj formi. Plagijat nerijetko predstavlja sadejstvo više lica koja djeluju organizovano i sporazumno u cilju sprovođenja te nezakonite radnje, a radi ostvarenja određenih koristi, pa bi trebalo bi razmisliti i o mogućnosti da ovo krivično djelo bude u nadležnosti Specijalnog tužilaštva.

CGO se nada da će nadležno Ministarstvo pravde imati razumijevanja za ovu predloženu dopunu. Time bi se uspostavili adekvatni mehanizmi, prevenstveno prevencije a potom i efikasnog procesuiranja i sankcionisanja slučajeva plagijarizma. U širem okviru, značajno bi se unaprijedio kvalitet obrazovanja, koje je jedan od stubova razvoja svakog društva, pa i crnogorskog, a koje je u Crnoj Gori isuviše prožeto korupcijom i vezanim nezakonitim i akademski nečasnim radnjama.

Mira Popović, saradnica na programima