S početkom u 12 sati u Media centru (Kolodvorska 3) u Sarajevu održana je konferencija za medije povodom objavljivanja teksta Deklaracije o zajedničkom jeziku.
Tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku i njene ciljeve predstavili su profesor Enver Kazaz, književnica Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, pisac i novinar Balša Brković i Borka Pavićević, direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju.
Vladimir Arsenijević je pozdravio sve prisutne u ime organizatora Udruženja KROKODIL i nevladine organizacije ForumZFD. “Nakon serije regionalnih konferencija projekta JEZICI I NACIONALIZMI, koje su prošle godine održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, preko trideset lingvista i ‘ljudi od pera’ sastavilo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku u namjeri da se podigne svijest i aktivno utiče na postojeće nacionalističke jezičke prakse u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Cilj nam je dekonstrukcija neprirodnog stanja koje je posljedica tijesnih veza identitetskih politika i lingvističke nauke. Inicijativa je potekla od mladih ljudi iz Sarajeva kako bi se podstakla pozitivna promjena u društvu” rekao je Arsenijević. Za kraj, napomenuo je kako je preko dvije hiljade ljudi potpisalo Deklaraciju za samo 20 sati od objavljivanja na sajtu www.jezicinacionalizmi.com.
Književnica Ivana Bodrožić istakla je da ova Deklaracija nema finansijsku, strukturalnu i političku moć. “Deklaracija treba da mijenja klimu, mijenja i podiže svijest. Ovo je prelazno razdoblje. Promjene se dešavaju malo po malo, procesi traju godinama. Namjera nam nije bila da mijenjamo Ustav, cilj je senzibilisanje javnosti da postoje drugačiji načini razmišljanja o jeziku. Upozoravamo na raznolikost koja je bogatstvo, a koju ubijamo jezičkim redukcionizmom. Nakon rata jezik se raspao i slomio, pa smo prisiljeni da u njemu budemo čisti.” rekla je Bodružić.
“Čišćenje i sakaćenje jezika utiče na strukturu naših misaonih i emotivnih procesa. Ne zagovaramo jezičku anarhiju a sa druge strane ne tražimo ime ovom jeziku već dozvoljavamo svakome da ga zove kako želi”, dodala je Bodrožić.
Borka Pavićević je, govoreći na konferenciji, istakla kako je Deklaracija o zajedničkom jeziku oblik ozdravljenja jer “fragmentisanjem jezika on gubi moć i u njega prodiru internacionalizmi”. Govorila je o opasnostima prakse identifikacije religije i nacije s jezikom te istakla da je jezik jedno a država drugo. “Deklaracija ima veću popularnost među ljudima nego među političkom elitom. Zašto ta politička elita nalazi da je ovo provokacija? Izražava začuđenost nad nečim što bi trebalo da je uobičajenost. Ovdje je nenormalno postalo normalno a normalno nenormalno. Veličanje partikularizma nije više ni nacionalizam već postaje čist populizam”, istakla je Pavićević.
Balša Brković rekao je kako zvanične politike koriste jezik kao instrument moći i kako Deklaracija aktivira svijest o zajedničkom jeziku te stvara novi emancipatorski duh: “Jezik treba da bude ono što jeste a to je sredstvo komunikacije. Deklaracija ima težinu zato što nervira nacionaliste, a to je uvijek sjajno”.
“Imamo veliko zajedničko modernističko nasleđe, Krležu, Andrića, Isidoru Sekulić, Lalića… Jezičkim inženjeringom se udaljavamo od tog zajedničkog nasleđa”, istakao je Brković za kraj svoj izlaganja.
Enver Kazaz rekao je da su djeca u Bosni i Hercegovini izložena jezičkom rasizmu, nacionalističkoj i ideološkoj mržnji jer škola vrši mentalno obrezivanje kroz rigidni koncept identiteta. Dodao je kako Deklaracija poziva na prestanak segregacije u školskom sistemu i istakao da jezik nije ideološki prostor već je ontološki, komunikativni, kulturni, humanistički prostor, prostor novih horizonata znanja; organski jezik je onaj na kome mislimo i osjećamo.
“Deklaracija je prirodno udar na lingvističke nacionaliste. Njima oduzima hljeb iz ruku. Lingvistički nacionalizam je rezultirao ogromnim bankovnim računima pojedinaca. U svojim napadima lingvistički nacionalisti ne koriste argumente lingvistike nego koriste argumente ideologije i politike”, rekao je Kazaz.
“Bojim se da je praksa rigidnog normiranja jezika ukinula ono što je zajedničko nasleđe jezika na ovom prostoru. Liberaliziranje normi otvara mogućnost jezičkog bogatstva”, naglasio je Kazaz.
Nakon konferencije za medije a povodom objavljivanja teksta Deklaracije o zajedničkom jeziku u Centru za interdisciplinarne studije (Zmaja od Bosne 8, Sarajevo) održaće se od 18 sati panel diskusija i to u dvije sesije.
U prvoj panel diskusiji, koju će moderirati Sandra Zlotrg, pod nazivom ŠTA JE ZAJEDNIČKI JEZIK? učestvovaće: Snježana Kordić, Borka Pavićević i Rajka Glušica. Druga panel diskusija koju će moderirati Igor Štiks a u kojoj učestvuju: Asim Mujkić, Ivana Bodrožić i Balša Brković nosi naziv JEZIK I BUDUĆNOST.
Tekst deklaracije stavljen je na uvid javnosti na internet stranici projekta www.jezicinacionalizmi.com gdje je svaka osoba saglasna s tekstom Deklaracije u mogućnosti i da je potpiše. U prvih 24 časa sakupljeno je čak 2.500 potpisa.
Projekat JEZICI I NACIONALIZMI rezultat je dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog djelovanja beogradskog Udruženja Krokodil, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BIH iz Sarajeva. Osnovna namjera ovog projekta jeste da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizuje pitanje postojanja četiri “politička” jezika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom. Tako je i danas. Uprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji te formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezičke strasti nisu se smirile, a preskriptivizam, zanesenost jezičkim imperijalizmom, teze o “pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu” i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju. Projekat su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.