Retorička posvećenost evropskim integracijama mora biti vidljiva kroz učinkovitost institucija

Prvu petoljetku crnogorskih pregovora sa Evropskom unijom (EU) obilježila je uspješna zakonodavna aktivnost, ali i nedostatak političke volje u sprovođenju reformi i nespremnost da se proces evropskih integracija učini inkluzivnijim.

To je danas ocijenjeno na konferenciji “Prva petoljetka crnogorskih pregovora sa EU”, koju je organizovao Centar za građansko obrazoavanje (CGO) u saradnji sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert.

Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, ocijenila je da retorička posvećenost evropskim integracijama mora biti vidljiva kroz učinkovitost institucija koje vode ovaj proces i, kako je navela, uspostavljanje ograničenja u odnosu na formalne i neformalne donosioce odluka.

cgo-cce-petoljetka (2)

„Svima nam je jesno da se pod plaštom integracija, nažalost, dešavaju pojave koje nisu evropske, već su odraz klijentelističkih odnosa i činjenice da je ovaj proces neke od ključnih političkih aktera prevazišao, jer se u njemu traži mnogo više posvećenosti, teškog rada i specijalističkih znanja nego što to njihovi skromni formati velikih ambicija mogu da ponude“, istakla je Uljarević.

Prema njenim riječima, prvu petoljetku crnogorskih pregovora obilježava živa zakonodavna aktivnost, solidna produkacija strateških dokumenata, koji daju određeni okvir za reformske zahvate, uspostavljanje novih institucija.

„Prvu petoljetku crnogorskih pregovora obilježava i otvaranje značajnog broja pregovaračkih poglavlja i posljedično pokretanje procesa unutrašnjih transformacija i ograničavanja starih loših navika u zloupotrebi državnih resursa“, navela je Uljarević.

Ona je, govoreći o faktorima koji podrivaju uspješnost pregovora, ocijenila da je vidljiv nedostatak političke volje.

„To vodi simuliranju reformi u određenim oblastima, poput najčešće pominjanog izostanka rezultata u brobi protiv korupcije. Koruptivne mreže nam razjedaju svaki segment društva“, kazala je Uljarević.

Ona smatra da je vidljiv i nedostatak kapaciteta i nespremnost da se proces učini inkluzivnijim, jer, kako je navela, radne grupe za pregovore slabo funkcionišu, „značajan je otpor na svim nivoima prema kritički orjentisanim NVO“.

„Vidljiv je i nedostatak transparentnosti i efektive komunikacije procesa prema građanima. Informacije o pregovorima su opskurne, ističe se tehnička priroda, proizvode se na stotine strana građanima nerazumljivuh izvještaja, a strategija komunikacije se ne sprovodi ili se to radi na rudimentaran način“, navela je Uljarević.

Da bi se prevazišli ovi problemi, kako je poručila, potrebno je proces učiniti inkluzivnijim, komuniciranje unaprijediti, „obećavati manje, a realizovati više.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, Zoran Pažin, kazao je da su evropski fondovi nešto što je razvojna šansa Crne Gore, nešto na šta, kako je naveo, treba računati, ali nešto što treba znati iskoristiti.

„To je šansa ne samo državnih institucija, nego i NVO, privrednih društava. Rezultate projekata finansiranih iz EU ćemo tek osjetiti u bliskoj budućnosti iako neke sgmenete vidimo u u svakodnevnici“, naveo je Pažin.

On je rekao da je pet godina pregovora važna prekretnica da se opet svi podsjete da u procesu evropskih integracija je potrebno zajednički raditi kako bi bio uspješno završen.

„Ne kažem da te saradnje nije bilo, ali sam sasvim siguran da ona može i mora biti bolja i da zato postoji sasvim dovoljno prostora“, poručio je Pažin.

Rezultati koje je Crna Gora postigla su za respekt, ali podaci o otvorenim i zatvorenim poglavljima nijesu sami sebi ni cilj ni svrha, već se odgovor na pitanje u kojoj mjeri je Crna Gora napredovala prethodnih godina mjeri time koliko je uspjela da unaprijedi kvalitet života građana: u oblasti vladavine prava, preduzetništa, intelektualne svojine, industrijske politike, životne sredine i drugih, istako je Pažin.

„Napori Vlade Crne Gore u evropeizaciji zemlje su vidljivi i mjerljivi. Jednocifreni broj neotvorenih poglavlja dovoljno govori za sebe. Činjenica da smo daleko ispred zemalja regiona jeste pohvalna, ali ne znači da moramo da se tu zaustavimo. Mnogo je toga što još moramo uraditi, a što se tiče ne samo prilagođavanja našeg zakonodavstva sa evropskom tekovinom, nego i uspostavljanja efikasnih mehanizama primjene tog zakonodavstva, ali i teškog procesa promjena pristupa u mnogim oblastima i raskida sa nekim lošim navikama”, zaključio je Pažin.

Šefica Odjeljenja za politička pitanja i evropske integracije u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Plamena Halačeva,ocijenila je da je u Crnoj Gori ostvaren značajan napredak naročito u oblasti pravnih reformi kao i kontinuiranih obuka, podizanja nivoa svijesti i aktivnosti.

„Slučajevi visoke korupcije više nisu tabu, a prve presude za slučajeve visoke korupcije su izrečene prošle godine. Potrebno je još više posla da bi se to prenijelo na konkretne rezultate na terenu kada se radi o konfiskovanju imovine, krivičnim slučajevima protiv nasilja nad novinarima“, istakla je Halačeva.

Ona je kazala da je pristupanje Crne Gore i Zapadnog Balkana u najboljem interesu EU, navodeći da je potrebno zajednički raditi na traženju odgovora na zajedničke probleme sa kojima se svi suočavaju.

„Da li će Podgoričani imati isti standard kao Bavarci kada se pridruže EU? Vjerovatno će biti potrebno nekoliko decenija da se postigne taj standard“, navela je Halačeva.

Ambasador Nemačke u Podgorici, Hans Ginter Matern
, ocijenio je da Crna Gora ima dobar ritam ka EU.

„Ako pogledate šta je urađeno prethodnih godina to je jako puno, ali istovremeno ima još puno toga što treba uraditi kad dođete do Poglavlja 23 i 24. Ne možete potcijenjivati važnost ovih poglavlja. Ona su tako bitna zato što treba da održimo političku podršku u zemljama“, naveo je Ginter Matern.

Kako je istakao, postoje dva faktora za ubrzanje reformskog procesa, pojašnjavajući da su to idej regionalne ekonomske saradnje i Berlinski proces.

Koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija, Ana Nenezić, kazala je da je Crna Gora u tehničkom smislu postigla dobre rezultate, ali da kako je navela, suština pregovaračkog procesa nije u tome.

cgo-cce-petoljetka (3)

„Suština samog pregovaračkog procesa je da li smo uspješno sproveli reformske procese u najširem smislu, da li rezultati tih reformi imaju uticaj na oblikovanje današnjeg crnogorskog demokrtaskog društva i da li građani osjećaju beneifte tih procesa“, pojasnila je Nenezić.

Ona je ocijenila da Crna Gora, za razliku od tehničkog aspekta, nije uspjela da postigne postavljene i očekivane rezultate.

„Vjerujem da trenutni sistem komunikacije, koji polazi od Ministarstva ervopskih poslova, nije dobar pristup u komunikaciji ovog procesa. Civilno društvo nije adekvatno uključeno, lokalne smaouprave su isključene iz procesa pregovora, uloga parlamenta je u potpunosti izgubljena“, navela je Nenezić.

Postoji, kako je kazala, nedostatak komunikacije i koordinacije institucija i nedostatak sinergije svih pregovaračkih struktura „a ubijeđeni smo da je to preduslov za uspješnost ovog procesa“.

Ključni problemi na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) su nedostatak efikasnih istraga, pravosnažnih presuda i odgovarajućih kaznenih politika, kao i nepostojanje sistema odgovornosti u državnim institucijama, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk.

On je danas, na konferenciji “Prva petoljetka crnogorskih pregovora sa EU” kazao da u javnim institucijama postoji sistem neodgovornosti i negativna solidarnost.

“Postoji jedan izostanak volje starješina i institucija koje bi trebalo da brinu da se utvrdi pojedinačna odgovornost i da se odvoje oni koji rade loše od onih koji rade dobro. Čini se da postoji zavjera ćutanja među profesijama i sektorima naše državne uprave i pravosuđa”, kazao je Muk na panelu “Što mi to pregovaramo sa EU i kakve to promjene donosi za crnogorske institucije i građane? Što bi trebalo mijenjati u pristupu? Koji su dalji scenariji uticaja na građane?”.

On smatra da sistem može da funkcioniše samo ukoliko je riječ o antisistemskim akterima.

“Ja bih želio da vidim da policija, tužilaštvo, sudovi i cjelokupan sistem jednako djeluju i angažuju sve potencijale u svim slučajevima”, poručio je Muk.

Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, tvrdi da su u fokusu Specijalnog državnog tužilaštva svi predmeti.

“Ne postoji nijedan predmet u Specijalnom tužilaštvu da se na njemu ne radi proaktivno i da je bilo koji u zastoju. Ne postoji nijedno lice za koje postoji osnov sumnje, a da se protiv njega ne vodi izviđaj i da nije donijeta naredba za sprovođenje istrage”, objasnio je Katnić.

Šefica radne grupe za poglavlje 23 i direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, kazala je da je u izvještaju Evropske Komisije (EK) za prošlu godinu, pregovaračko poglavlje 23 prepoznato kao poglavlje sa najvećim napretkom u odnosu na ostale države koje pretenduju da budu članice EU.

“Ne stoje stvari tako loše. Kada je u pitanju reforma pravosuđa, najznačajnije aktivnosti su preuzete po pitanju nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. Proces je jako izazovan sa aspekta sudskog i tužilačkog savjeta i primjene zakonskih propisa”, pojasnila je Laković Drašković.

Ona je rekla da je pokrenut samo jedan disciplinski postupak i donesena samo jedna disciplinka mjera protiv jednog državnog tužioca.

“To se desilo početkom ove godine i izrečena je novčana kazna”, pojasnila je Laković Drašković.

Prema njenim riječima, procesuiranje ratnih zločina predstavlja jedan od najsloženijih postupaka sa mnogo izazova u praksi.

“Imamo sedam izviđaja, tako da nije baš da sve stoji i da se ništa ne radi kada su u pitanju ratni zločini. Što se tiče odgovornosti to je pitanje za tužilaštvo i sud”, istakla je Laković Drašković.

cgo-cce-petoljetka (1)

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić, smatra da je glavni problem Crne Gore, u evropskim integracijama, vladavina prava koju je, kako kaže, uništila korupcija.

„U posljednje tri decenije je urušeno ono što je bila glavna snaga Crne Gore, a to je vjera u pravdu. Ona je urušena do mjere da to vide iz Brisela, Vašingtona, ali i iz Moskve. Vjeru u pravdu nisu uništili građani, nego korupcija kao osnovni problem svake države“, pojasnio je Krivokapić.

Crna Gora, kako je kazao, može opstati kao društvo i kao dio evropskih integracija samo ako vrati vjeru u pravdu.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Gordana Đurović, ocijenila je, da državnoj administraciji, kada je riječ o evropskim integracijama, danas nije lako.

“Možda joj je i teže nego ranije. Jer prije par godina je bio jedan talas postreferendumske energije u državnoj administraciji. Mnogo je bila prisutnija sinergija i mnogo smo više osjećali timski duh”, kazala je Đurović.

Upitana da prokomentariše pad podrške građana evropskim integracijama, ona je je istakla da je sve preko 60 odsto dobra i stabilna podrška za balkanske uslove.

“Mislim da je 80 odsto nepoznavanje procesa i referendumska euforija, a kada bi ta podrška bila oko 50 odsto to bi bilo upozorenje da komunikacija sa građanima ne valja”, poručila je Đurović.

Predsjednik Demosa, Miodrag Lekić, kazao je da je u spoljnoj politici Crne Gore dominantan bio NATO, da je EU bila u drugom planu i da su građani primijetili promjene na gore.

“Pogledajmo pomorski saobraćaj, pa ćemo da utvrdimo da smo 52 godine imali liniju Bar Bari, a sada je nemamo. Što se tiče željezničkog saobraćaja, fenomen visokog rizika je putovati od Bara do Podgorice zbog kočnica. A, kada je riječ o vazdušnom saobraćaju imamo firmu koja uništava budžet zbog rasipništva i neracionalnosti”, istakao je Lekić.