Uoči Međunarodnog dana mladih – 12.avgusta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da mladi u crnogorskom društvu ostaju marginalizovani, sa ograničenim mogućnostima za kvalitetno obrazovanje, zapošljavanje i profesionalno napredovanje, a sa samim tim i izgradnju uslova za samostalan i dostojanstven život u Crnoj Gori, pa stoga i ne čudi da je sve više onih koji žele da napuste Crnu Goru.
Po popisu stanovništva iz 2011, mladi od 15 do 29 godina čine 21,4% ukupnog stanovništva u Crnoj Gori i time predstavljaju jednu od najvećih, ali i nevidljivih, društvenih skupina.
U postojećem ekonomski nepovoljnom i vrijednosno urušenom društvenom kontekstu u kojem se oblikuju, mladi postaju sve apatičniji i nezainteresovani da promijene situaciju u kojoj žive. Na to je ukazalo i istraživanje Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital?, prvo takve vrste u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo u jesen 2016. godine. Po nalazima istraživanja, učestvovanje u građanskim inicijativama i politički aktivizam su na dnu ljestvice važnih stvari kod mladih. Dugoročno gledano, ako se ovakav trend nastavi ne možemo očekivati da mladi budu inicijatori pozitivnih promjena u crnogorskom društvu, niti da se izbore za svoj bolji položaj. Istraživanje je pokazalo i da mladi mladi imaju pretežno pesimističan stav u pogledu vlastitog uticaja na djelovanje institucija na lokalnom, ali i nacionalnom nivou. Tako svega 35% mladih smatra da njihov glas ima uticaja na nacionalnom nivou, dok je stav o moći sopstvenog glasa na lokalu nešto pozitivniji (44%). Nepovjerenje u političke partije generalno je na izuzetno visokom nivou – 64% ispitanika/ca se izjasnilo kako sasvim malo odnosno uopšte ne vjeruje političkim partijama u Crnoj Gori. Ovo u značajnom može biti rezultat činjenice da predstavnici političkih partija koji često, naročito u predizbornim obraćanjima, podsjećaju društvo da „svijet ostaje na mladima“, zapravo rijetko uključuju mlade u procese kreiranja i oblikovanja partijske politike ili odluka. Takođe, mladi ostaju i van fokusa ključnih političkih subjekata koji ne pokazuju sistemski odnos, praćen konkretnim rješenjima, uz precizne i ostvarljive ciljeve za poboljšanje statusa mladih u crnogorskom društvu.
Mladi u Crnoj Gori nijesu imaginarna budućnost društva, već i sadašnjost i njihovo djelovanje u sadašnjem trenutku je od krucijalne važnosti kako za njih same tako i za buduće generacije. Na žalost, čini se da mladi ne percipiraju društvo u kojem žive kao zajednicu kojoj pripadaju, na što ukazuje i podatak iz istraživanja da gotovo polovina mladih sanja da ode iz Crne Gore i to jeste razlog za zabrinutost.
CGO je više puta opominjao da nedovoljno pružanje šansi mladima da se uključe u proces kreiranja omladinskih politika dovodi do neefikasnog sprovođenja tih politika i njihovog obesmišljavanja. Participacijom mladih u procesima odlučivanja, na principima komenadžmenta, mladi stiču osjećaj odgovornosti, samopouzdanja i kompetitivnosti, razvijaju svoje vrijednosti kroz izbore koje prave i inicijative koje podnose, i što je najbitnije postaju građanski aktivni i spremni da doprinesu svojim vremenom, idejama i talentima poboljšanju zajednice u kojoj žive.
Period odrastanja i prelazak u „svijet odraslih“ za mlade u Crnoj Gori postaje sve složeniji. Formalno obrazovanje traje sve duže, nije kvalitetno niti kompetitivno na tržištu rada u Crnoj Gori a još manje van njenih granica, tako da raste i stopa nezapošljenosti među mladima. Veliki je i broj mladih iz Crne Gore koji koristeći različite programe stiču čitavo ili dijelove svog visokog obrazovanja u inostranstvu na najprestižnijim svjetskim univerzitetima, i u tim zemljama ostaju jer se tamo cijeni njihovo znanje. U tom kontekstu, CGO poziva Vladu Crne Gore da napravi sveobuhvatnu bazu podataka o crnogorskim studentima koji studiraju ili su studirali na visokorangiranim univerzitetima i da te mlade ljude kontaktiraju i ponude im da svoje znanje primjenjuju i u Crnoj Gori. Crna Gora nema luksuz da se odriče svojih najboljih kadrova niti da makar ne njeguje odnose sa njima kako bi oni shodno svojim kapacitetima i interesovanjima mogli pružiti pomoć u revitalizaciji crnogorskog društva koje su okoštali partikularni i partijski interesi razorili na način da upravo mladi u njemu više ne vide svoju budućnost.
Generalna skupština UN je Rezolucijom 54/120 usvojila preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade da 12. avgust proglasi Međunarodnim danom mladih. Ovaj dan zamišljen je kao prilika za prepoznavanje potencijala mladih, proslavu njihovih dostignuća i planova za bolje angažovanje da uspješno obavljaju akcije koje utiču na razvoj njihovog društva, kao i ukazivanje na važnost uključenja mladih u donošenje odluka na svim nivoima.
Miloš Knežević, koordinator Omladinske grupe CGO-a