Region između stabilokratija i nedovrsenih demokratija

Slabost crnogorske opozicije je to što je vidljivo podijeljena po programskim linijama, i iz toga nastaje nemoć opozicionog saveza da dođe do mogućnosti promjene vlasti, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Vladimir Pavićević.

On je danas, na drugom panelu regionalne konferencije „Stabilokratija ili demokratija?“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES), ocijenio da je crnogorska politika dubinski podijeljena sa jedne strane na Demokratsku partiju socijalista (DPS) i političke stranke koje je podržavaju i sa druge strane na opoziciju koja je, kako je kazao, kao integrativnu tačku pronašla bojkot parlamenta.

„Politika u Crnoj Gori danas je zarobljena ovom podjelom što sprječava nastanak i razvijanje nekih trećih političkih snaga što Crnu Goru čini u političkom smislu siromašnom u ovom momentu. I ja to ne vidim kao jednu dobru stvar“, istakao je Pavićević.

cgo-fes-stabilokratija-ili-demokratija

Prema njegovim riječima, vlast u Crnoj Gori primarno opstaje zahvaljujući spoljno-političkom programu, državotvornom legitimitetu i oslonjenosti na harizmu i uticaj lidera DPS-a Mila Đukanovića.

„Opozicija ima nesumnjivu zbirnu političku snagu. Ali slabost opozicije je to što je vidljivo podijeljena po programskim linijama. Iz toga opisa nastaje opis nemoći opozicionog saveza da konačno dođe do mogućnosti promjene vlasti u Crnoj Gori“ objasnio je Pavićević.

Da bi se reklo da u Crnoj Gori postoji stabilokratija potrebno je, kako je kazao, da postoji autokrata tj. diktator unutar političkog poretka.

„Po mom mišljenju u Crnoj Gori nema diktatora. Đukanović i DPS nikada sami nisu imali 51 osto podrške birača. Drugo, najuticajniji mediji, koji se najviše prate, nisu pod kontrolom jednog ili jedne političke stranke. I treće, mislim da u Crnoj Gori imamo NVO čiji je uticaj veliki i očigledan. A najizraženiji uticaj imaju one NVO koje imaju kritički pristup prema vlasti“, smatra Pavićević.

Izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković, ocijenila je da je za cijeli region karakteristično da najuticajniji politički lideri civilno društvo doživljavaju „kao nužno zlo“.

cgo-fes-stabilokratija-ili-demokratija

„Zabrinjavajuća je izjava crnogorskog premijera Duška Markovića da se NVO u Crnoj Gori svakodnevno bave zloupotrebama jer one žive od donacija, a ne od realnih aktivnosti na terenu“, navela je Novaković.

Politički lideri koji imaju najveći uticaj, kako smatra, ne znaju šta civilno društvo jeste i na koji način treba tretirati njegovu ulogu u zajednici i koliko je važno za razvoj svih demokratija.

„Uglavnom to karakterisanje NVO da su neki eksperimenti dolazi od onih političara koji ni na koji način nemaju jasnu sliku o tome šta je civilno društvo. Drugi razlog ovakvog odnosa prema civilnom društvu je taj što političke elite ne žele jako civilno društvo. Jer jako civilno društvo znači razvijenu političku kulturu, a razvijena politička kultura znači da su građani informisani, osviješćeni i proaktivni“ navela je Novaković.

Glavni i odgovorni urednik Radija Antena M, Darko Šuković, rekao je da u Crnoj Gori postoji takva „lepeza“medija da je nemoguće sakriti bilo kakav događaj.

„Ništa ne može ostati sakriveno. Ali je veliko pitanje možemo li da kažemo da su crnogorski građani dobro informisani, zbog toga što ogromna većina medija pribjegava nekim modelima koji se ne mogu smatrati poštovanjem standarda. Vi bi morali da znate da razlikujete faktografske žanrove od analitičkih“, rekao je Šuković.

On je rekao da u većini crnogorskih medija ne prepoznaje primarnu medijsku želju da informišu i edukuju javnost.

„Vi se danas trudite da ljude ubijedite u ono što je interes vlasnika ili njima bliskih centara političke moći. Vrlo je malo onih za koje bih rekao da poštuju profesionalne standerde. “, smatra Šukovoć.

Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović, kazala je da u zemljama regiona često ne može da se napravi razlika između političkih, ekonomskih i kriminalnih elita.

cgo-fes-stabilokratija-ili-demokratija

„Umjesto stvarne tranzicije sistema ka demokratiji došlo je do jačanja autokratskog režima, zaustavljanja ekonomskih reformi, uništavanja društvenih resursa i posebno do razaranja prirode. Prema analizi UNDP-a, u Crnoj Gori je najveća razlika između bogatih i siromašnih u regionu“, rekla je Tadić Mijović.

U Crnoj Gori, kako je rekla, sve više dolazi do erozije slobode govora, cenzure i samoncenzure.

„Vrši se organizovano verbalno nasilje protiv nepodobnih. Pod posebnim pritiskom su predstavnici Radio Televizije Crne Gore, koji pokušavaju da se izmaknu kontroli partijskih elita i da krenu sa mrtve tačke od partijske televizije ka Javnom servisu“, ocijenila je Tadić Mijović.

Koordinator za razvoj u CGO-u, Damir Nikočević, smatra da se građani Crne Gore i regiona suočavaju sa narastajućim populizmom političkih lidera kao i da, kako je istakao, tabloidni mediji ostvaruju značajnu dominaciju nad profesionalnim i istraživačkim novinarstvom.

„U lavirintima složenih političkih odnosa, funkcionišu nevladin sektor i mediji. Prikriva se realno stanje parapolitičke stabilnosti u kojoj su mediji ugroženi kako finansijski tako i politički, i u kojima postoje nejednaki kriterijumi prema kritički orijentisanim NVO u odnosu na one koje sebe vide blisko uz vlast , naveo je Nikočević.

Programski koordinator Demostat-a i kolumnista dnevnika “Danas” u Srbiji, Zoran Panović, rekao je da je u toj državi 61 osto ispitanih građana autoritarno.

„To je jedna situacija koja djeluje poražavajuće za jedno društvo. Kada pogledamo broj autoritarnih ljudi koji žive u jednom društvu pokazuje se da on uveliko prevazilazi broj partija ili slojeva društva za koje se smatra da pripadaju autoritarnom tipu“, pojasnio je Panović.

Istraživanje u Srbiji je, kako je dodao, pokazalo da 25 odsto ispitanih ima negativan odnos prema demokratiji.

„A 56 odsto građana nije svjesno šta je demokratija. Govoriti onda o nekoj demokratskoj svijesti je prilično zabrinjavajuće. Takođe, očajan je i odnos prema političkim partijama. Mi u Srbiji imamo veliku krizu partija kao temelja političkog sistema“, kazao je Panović.

Srbija se poslije 27 godina od uspostavljanja višepartizma, kako je rekao, nalazi u dilemi da li je višepartizam uopšte potreban.

„Mi i dalje poslije 27 godina imamo sistem koji se može nazvati sistem dominantne partije u jakoj autoritarnoj strukturi“, istakao je Panović.

cgo-fes-stabilokratija-ili-demokratija

Osnivač magazina “Dani”, novinar i advokat iz Bosne i Hercegovine, Senad Pećanin, ocijenio je da u državama regiona nije uspostavljen sistem vrijednosti na kojem bi bili bazirani unutrašnji društveni odnosi, odnosi sa komšijama i međunarodnom zajednicom.

„Mi u regionu ne možemo postići konsenzus ni o elementarnim pitanjima naše bliže i dalje prošlosti. U Evropskoj Uniji (EU) postoje unutrašnji demokratski korektivni elementi koji još uvijek uspijevaju sačuvati minimum društvenog konsenzusa. Nažalost, kod nas to nije slučaj“, ocijenio je Pećanin.

EU odnos prema regionu, kako je rekao, bazira na principima vlastitih, globalnih interesa i pragmatičnosti.

„Upravo ovaj treći krtiterijum čini ono što nas kao građane ovih društava čini vrlo bijesnim, a to je činjenica izbora između stabilnosti i manjka demokratskog deficita koje donosi postojeća vlast i jedne potpune demokratske neizvjensosti i plus gubitka stabilnosti, koju imamo u slučaju traženja partnera među sadašnjom opozicijom“, pojasnio je Pećanin.

Miloš Knežević, saradnik na programima/PR