Istina kao preduslov ostvarivanja pravde za žrtve i pomirenje

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 24. marta – Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtavaapeluje na crnogorsko pravosuđe da preduzme sve zakonom propisane mjere da rasvijetle sudbinu nestalih i suzbiju nekažnjivost ratnih zločina procesuiranjem odgovornih za teška kršenja ljudskih prava i stradanje nedužnog stanovništva tokom postjugoslovenskih ratova 90tih. I druge nadležne institucije moraju uložiti veći napor kako bi činjenice o zločinima iz prošlosti postale dio opšte kulture i formalnog sistema obrazovanja jer imamo pravo na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava.

Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava

Podsjećamo da je prije manje od tri decenije postjugoslovensko tlo bilo prostor ratnih dešavanja, ljudskih stradanja i teškog kršenja ljudskih prava. Tokom tih ratnih sukoba najmanje 130.000 ljudi izgubilo je život, dok je sudbina preko 10.000 ljudi još uvijek nerazjašnjena. Ovo i dalje predstavlja jedno od pitanja koje ostaju u osnovi opasnosti za stabilnost društva i regiona, a posebno u svijetlu neadekvatnog procesa suočavanja sa ratnom prošlošću, prakse nekažnjivosti ratnih zločina i neutvrđivanja cjelovitih činjenica o njima, a što sve sužava mogućnosti za istinsko pomirenje. Crnogorsko, kao i društva zemalja bivše Jugoslavije, već decenijama pokušavaju da se iz stanja ratnih razaranja, ubijanja i mržnje transformišu u društva stabilne demokratije, tolerancije i nenasilja. Ali, to se jedino može postići efikasnim radom nacionalnih institucija i njihovom sadržajnom regionalnom saradnjom koja proizvodi mjerljive rezultate u cilju poboljšanja sveukupnog stanja u ovoj oblasti, što potencira i nova Strategija EU za Zapadni Balkan.

Sa druge strane, predani rad organizacija civilnog društva, u Crnoj Gori i regionu, oživio je diskurs o važnosti suočavanja sa prošlošću, ali i potrebi veće funkcionalnosti postojećih mehanizama, prije svih pravosuđa koje treba da procesuira ratne zločine, kao i uspostavljanja novih mehanizama poput REKOM-a.

Poslije svega što se dogodilo u Evropi tokom XX vijeka ostalo je mnogo pitanja koja traže odgovor. Odgovornost je svih dijelova društva prema budućim generacijama da daju svoj doprinos u pronalaženju tih odgovora, odnosno stvaranju činjeničnog zapisa i prekidu sa praksom manipulacije kroz namjerno iskrivljene istine i informisanje zasnovano na jednostranim, nepotpunim podacima o dešavanjima iz skorije istorije. U vremenima obojenim populizmom i urušenim vrijednosnim okvirom, CGO cijeni da je izuzetno važno zalagati se za stvaranje društva funkcionalne vladavine prava, društva u čijoj osnovi je istina i pomirenje, i u tom pravcu sprovodimo brojne mirovne i obrazovne programe u Crnoj Gori i u regionu.

Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, priznatog borca za ljudska prava, koji je ubijen 24. marta 1980, zbog oštrih osuda kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanje ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.                                            

Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori