Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestita 3. maj – Svjetski dan slobode medija – svim medijima i medijskim poslenicima u Crnoj Gori. Razloga za slavlje, na žalost, ni ove godine nema. Ali, ovo jeste prilika da se ukaže na sve teži položaj medija u Crnoj Gori i da se podvuče značaj uključenja svih aktera kako bi sistemski počelo raditi na oporavku medijske scene.
Ovogodišnji dan slobode medija Crna Gora dočekuje sa nikad lošijim ocjenama u svim relevantnim međunarodnim izvještajima. Tako Evropska komisija konstatuje da u izvještajnom periodu nije postignut napredak, uz trajuću duboku polarizaciju medija i izazove u razumijevanju uloge slobodnih medija. EK naglašava da „… Političko miješanje u rad Savjeta javnog servisa RTCG i Savjeta AEM predstavlja razlog za ozbiljnu brigu“, referirajući na smjene predstavnika civilnog društva koji su bili nepodobni vlastima. Istovremeno, u analizi eksperata Savjeta Evrope, čiji rad je podržala EU, navodi se da Crna Gora ide jedan korak naprijed, dva unazad te da pribjegavanje ad hoc rješenjima u zakonodavnom okviru ne doprinosi razvoju medija. Ova analiza je, istovremeno, potvrdila i višegodišnje nalaze CGO-a, pa se tako ocjenjuje: „Mehanizmi finansiranja se ne bi trebali koristiti za podršku “pro-vladinim medijima” jer je to snažno destabilizujući faktor, koji ugrožava ne samo aktere na tržištu, već podriva i glavnu ulogu medija, kao i povjerenje građana u medije”. I posljednji izvještaj američkog Stejt Departmenta donosi gotovo identične konstatacije, dok se po godišnjoj ocjeni Reportera bez granica Crna Gora našla na 103. mjestu od 180 analiziranih zemalja, odnosno gotovo je na začelju u regionu.
CGO godinama ukazuje da mediji djeluju pod direktnim i indirektnim političkim pritiscima koji dovode do duboke polarizacije medija, sve očiglednije autocenzure novinara, ali i tzv. meke cenzure medija uslijed urušenog medijskog tržišta. U ovakvim uslovima upitna je dalja održivost crnogorskih medija, posebno je izazovna situacija u onim medijima koji uz kritičku notu sagledavaju društveno-politički kontekst. Ovakav kontekst postavlja ograničenja medijima u ostvarenju osnovne uloge – kontrolora nosilaca političke moći, odnosno u objektivnom, blagovremenom i profesionalnom informisanju građana i građanka, uz poštovanje profesionalnih standarda. I pored ozbiljnosti ocjena i upozorenja koje ne iznose samo kritički orijentisane nevladine organizacije u Crnoj Gori, već su sastavni dio najrelevantnijih međunarodnih izvještaja, Vlada Crne Gore nastavlja sa neprimjerenim obrascima ponašanja u odnosu na medije i ne pokazuje namjeru da sistemski pristupi rješavanju ovog problema.
Proteklu godinu obilježili su i nikad brutalniji pritisci Vlade i vladajuće partije, uz podršku koalicionih partnera, na javni servis RTCG a što je pratilo i nezakonito razriješenje nepodobnih članova Savjeta i instaliranje onih koji su po volji vlasti uz ukidanja prava javnosti da zna i ko je podržao neke od tih novih članova Savjeta RTCG. Takođe, nema pomaka u istragama napada na novinare, već se napadi, na žalost, i dalje dešavaju a ušlo se i u fazu zastare nekih ranijih slučajeva zbog nevoljnosti institucija da se posvete njihovom adekvatnom rješavanju. Nastavlja se i netransparentno i diskreciono finansiranje medija iz javnih sredstava čime se urušava medijsko tržište. Podstiče se tabloidizacija ne samo medija nego i javne sfere u cjelosti, a mediji bliski vlastima otvoreno postaju poluge te vlasti za razračunavanje sa kritičarima. Ukratko, došlo se do „crvene linije“ uz opredjeljenje vlasti da nastavi urušavanje medijskog ambijenta na ušrb javnog interesa i demokratizacije društva, a zarad partikularnih političkih interesa.
Pred crnogorskim društvom leži ogroman izazov u promociji istinski slobodnih medija koji praktikuju odgovorno, na činjenicama zasnovano izvještavanje, a odbacuju zvanične manipulacije. U javnom je interesu postojanje medija koji mogu ostati nezavisni i istrajni uprkos očiglednom političkom i ekonomskom uticaju i pritiscima, a samim time doprinijeti izgradnji odgovornih institucija. Najširi društveni dijalog uz strateški pristup izgradnje podsticajnog ambijenta za slobodu izražavanja i medija, unaprijeđenje zakonskih rješenja, dosljedna primjena zakona i propisa koji spriječavaju miješanje vlasti u poslovanje medija i njihovo izvještavanje, ali i rad na jačanju profesionalnih standarda i pridržavanja Etičkog kodeksa su ključni za oporavak medijske scene u Crnoj Gori i jačanje medijske zajednice i kredibiliteta medija.
Ana Nenezić, koordinatorka programa