U susret Međunarodnom danu tolerancije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ističe da je put do uspostavljanja društva tolerancije i ravnopravnosti dug i da zahtijeva mnogo truda i posvećenosti svih segmenata društva.
Tolerancija podrazumijeva slobodu izražavanja i uživanja različitih identiteta i pogleda na svijet koji u međusobnoj komunikaciji grade skladne odnose u društvu, preveniraju nasilje i promovišu kulturu mira. Često se i pogrešno tolerancija izjednačava sa trpljenjem, podnošenjem, uzdržavanjem od nasilja i diskriminacije, ali tolerancija mora biti aktivan stav i postupanje koje doprinosi afirmaciji ljudskih prava. Isto tako, važno je istaći da je tolerancija društvene nepravde ili njeno opravdavanje nedopustivo.
Tolerancija je vrijednost koja se gradi konstantno sa osloncem na ljudska prava i slobode, a uvijek i lako vrlo može biti ugrožena. Pored zakona i institucija koje neposredno obezbjeđuju zaštitu prava, neophodno je stalno ulaganje u razvoj vaspitanja i obrazovanja novih generacija u duhu razumijevanja i tolerancije.
Crnogorsko društvo je još daleko od društva za koje bi se moglo reći da njeguje toleranciju kao ključnu vrijednost i princip funkcionisanja. Brojni su građani, pripadnici različitih grupa koji su i dalje isključeni iz društva, žive na margini i nemaju ravnopravan pristup resursima društva i jednake mogućnosti da učestvuju u životu zajednice i donošenju odluka koje su važne za njih i budućnost zajednice u kojoj žive. A društvo u kojem se pripadnici seksualnih manjina, osobe sa invaliditetom, siromašni, stari, etničke grupe poput Roma i mnogi drugi građani i građanke suočavaju sa predrasudama i neprihvatanjem, nemaju ravnopravan položaj u društvu niti adekvatan životni standard, predstavlja društvo deklarativne a ne praktične tolerancije.
Tolerancija se uči kroz najširi društveni kontekst, to je učenje kroz život u školskoj i široj društvenoj sredini koja poštuje princip uvažavanja drugog i drugačijeg, njeguje kulturu dijaloga i različitih mišljenja i stavova. Obrazovanje igra dominantno važnu ulogu u postavljanju temelja na kojima se gradi stabilno društvo koje toleranciju razumije ne kao racionalno i proračunato prihvatanje razlika, već kao istinsku vrijednost koja se živi kao jedini ispravan pristup zajedničkom života u otvorenom društvu.
CGO cijeni da se danas u Crnoj Gori nedovoljno promišljeno i principijelno radi na promociji ovog važnog obrazovnog koncepta i njegove uloge u razvoju vrijednosti slobode i antidiskriminacije. Nedavnim reformama koje su ukinule Građansko vaspitanje kao obavezan predmet u školama učinjen je korak unazad u ukupnoj demokratskoj reformi zemlje. Ograničavanjem djece i mladih da stiču društvene, građanske i interkulturalne kompetencije, usvajaju demokratske vrijednosti i razumiju fundamentalna prava, dugoročno se otežava socijalna inkluzije i uspostavljanje tolerancije u društvu.
Zabrinjavajuće je da rezultati istraživanja stavova mladih pokazuju sve veću zatvorenost ove grupe prema razlikama u društvu i njihovo prihvatanje, sve veću socijalnu i etničku distancu i ukorijenjenost homofobije, tradicionalističke i autoritarne stavove mladih. Na drugoj strani, alarmatne su i dimenzije apatije mladih i njihove nezainteresovanosti za aktivno učešće u izgradnji povjerenja u društvu, političkom aktivizmu i volontarizmu. Ovo su trebali biti indikatori obrazovnim vlastima da razmisle o osnaživanju građanskog obrazovanja, a ne da ga redukuju i ukidaju.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) je 1996. pozvala države članice da obilježe Međunarodni dan tolerancije 16. novembra. Države članice UN su 16. novembra 1995. godine usvojile Deklaraciju o principima tolerancije.
Petar Đukanović, koordinator programa Ljudska prava