Boka i Kotor imaju posebno mjesto u stvaranju osnove za razvoj modernog koncepta zaštite ljudskih prava

Kotor, PR pres servis – Borba za ljudska prava nije laka i neće nikad biti okončana, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, ocijenjujući da Boka i Kotor imaju posebno mjesto u stvaranju multietničkog i multikulturnog razumijevanja kao osnove za razvoj modernog koncepta zaštite ljudskih prava.

Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 - Kotor

Ona je, na otvaranju petog kotorskog izdanja Festivala UBRZAJ, kazala da su, u CGO-u, počastvovani mogućnošću da Festival ima priliku da se predstavlja u jednoj od, kako je navela, najznačajnijih kulturnih regija na ovim prostorima.

„Možda je moj subjektivni utisak, ali čini mi se da se iz Kotora uvijek najjasnije vidjela kulturna i umjetnička sadržina koja je mijenjala tradicionalističke stereotipe Crne Gore, otvarala potrebnu komunikaciju kao osnov bez kojeg nema građanskih vrijednosti“, rekla je Uljarević u Kinu „Boka“.

Ona je podsjetila da je „Gledaj i pamti“ ovogodišnji moto Festivala UBRZAJ.

„Zato što vjerujemo da ne smijemo žmuriti i zaboravljati ako želimo biti borci za ljudska prava. A ta borba nije laka niti će ikad biti okončana. Svjedoci smo mnogih ne prekršenih nego skršenih ljudskih prava, i to dominantno od strane upravo onih koji su dužni da javni interes stave ispred bilo kakvog privatnog interesa”, navela je Uljarević.

Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 - Kotor

Direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Marija Bernard, kazala je da se ta ustanova, kroz svoje djelovanje i programske aktivnosti, redovno bavi temom ljudskih prava.

„To nam je cilj i nastavićemo da tako ubuduće radimo. Smatramo da je edukacija građana o ljudskim pravima jako važna, a posebno mladih“, navela je Bernard.

Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 - Kotor

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, kazao je da se, imajući u vidu moto festivala „Gledaj i pamti“, prisjetio knjige srpskog pisca jevrejskog porijekla Filipa Davida koji je, kako je pojasnio, napisao knjigu sjećanja i zaborava „u kojoj govori na jednom mjestu da je zlo sveprisutno, ali da nije svemoguće“.

„U knjizi govori da, jedino razmišljajući svakodnevno i baveći se svakodnevno pitanjima prava i slobode čovjeka, takvo zlo možemo pobijediti u nama i u našoj okolini. Da to zlo moramo da pamtimo nam je obaveza, iako je to vjerovatno najteža obaveza, jer kažu da  jedina stvar strašnija od zaborava jeste pamćenje. Ko ne pamti, sve iznova proživljava“, rekao je Jokić.

On je, takođe, istakao zadovoljstvo što je opština Kotor jedna od tri opštine u kojima se održava Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ.

Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 - Kotor

Nakon uvodnih obraćanja, uslijedio je film „Unuk“, reditelja Aleksandara Reljića, priča o bivšoj logorašici Evi Mozes Kor, koja je preživjela nacističke smrtonosne eksperimente doktora Jozefa Mengelea, a 2014. simbolično je usvojila Rajnera Hesa, unuka komandanta Aušvica, koji se danas aktivno bori protiv fašizma i antisemitizma.

Reditelj filma Aleksandar Reljić i protagonista filma Rajner Hes, unuk komandanta logora Aušvica, bili su gosti na festivala i nakon projekcije filma, razgovarali sa publikom, uz moderaciju istoričara Miloša Vukanovića.

Vukanović je podsjetio da film detaljno opisuje sve ono što je dovelo do najstrašnijeg događaja u Drugom svjetskom ratu.

„Film opisuje psihologiju nacističkog zločina, odnosa prema svim žrtvama, ne kao prema ljudima, nego prema bubašvabama, uz frapantan statistički podatak da je najveća industrija smrti ikad zabilježena u istoriji čovječanstva za 56 dana uspjela da usmrti 420 hiljada ljudi“, rekao je Vukanović.

On je kazao da danas, sve evropske zemlje, imaju jasne stavove protiv nacizma i u svim školskim kurikulima, kako je istakao, jasno je stavljeno do znanja šta je Holokaust. U tom kontekstu je pitao Hesa zašto i danas smatra da treba govoriti o Holokaustu.

Hes je rekao da se sve ono što su nacisti radili i započinjali i dalje dešava u svijetu, navodeći da su sva ta kršenja ljudskih prava i dalje široko prisutna.

„To radim i za sopstvenu djecu – da ona znaju porodičnu istoriju i da oni ne prolaze kroz iste patnje kroz koje sam ja prolazio“, kazao je Hes.

Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 - Kotor

Reljić je kazao da se često u svojim filmovima bavi temom „mržnje na ovim prostorima“.

On je rekao da je u vrijeme kada je počinjao da radi na filmu, završavao film „Aušvic jugoslovensko sjećanje“, navodeći da ga je zanimalo kakav je odnos u svih šest bivših jugoslovenskih republika prema fenomenu Holokausta i zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu.

„Interesovalo me je iz ugla Holokausta i samog Aušvica, zato što je preko dvadeset hiljada Jevreja sa prostora cijele bivše Jugoslavije završilo u Aušvicu. Od tog broja, preko deset hiljada samo iz Bačke je deportovano. Radeći na prethodnom filmu, naletio nam na priču Rajnera Hesa da je došao na ceremoniju 70. godišnjice oslobođenja Aušvica. Za mene je ta činjenica bila facinatna i inspirativna da krenem da pretražujem sve o njemu“, naveo je Reljić.

Pretražujući priče o Hesu, kako je rekao, naišao je na podatak da ga je simbolično usvojila bivša logorašica i u tom trenutku je shvatio da o tome treba da napravi film.

„Vrlo brzo sam našao Hesa, njegov nalog na Twitter-u, Facebook-u, napisao mu poruku. To je bilo krajem januara 2015.godine, a u aprilu smo počeli da snimamo film. Ispostavilo se da Eva Kor dolazi na suđenje u Njemačku, naše je bilo samo da uključimo kameru i da to dokumentujemo. Tako je nastao film Unuk“, naveo je Reljić.

Prisutne iz publike je zanimalo da li bi Rajner Hes oprostio djedu ili postoji mogućnost to da učini.

Hes je decidno rekao da „ne postoji mogućnost da oprosti djedu i ostalim članovima porodice“ i „da će se prije će se pakao zalediti“. On je pojasnio da nema komunikaciju sa Hes porodicom koja ga smatra otpadnikom zbog njegovog stava o djedu.

Na Festivalu je sinoć prikazan i mađarski film „Zarobljena“ rediteljke Bernadet Tuza-Rite koji razotkriva šokantnu pojavu modernog ropstva u savremenom društvu, u srcu Evrope, kroz sudbinu protagonistkinje Mariš koja više od deceniju živi kao robinja jedne mađarske porodice.

Festival filma traje do večerasu Podgorci i Kotoru, a organizuje se uz podrškuDelegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Vlade Crne Gore i Ministarstva kulture Crne Gore.