Aktivan pristup svih dijelova našeg društva, ali i umrežavanje učeničkih i obrazovnih struktura, veoma je bitno za suprotstavljanja elementima koji dovode do ekstremističkih ideja, zaključeno je na četvrtoj javnoj debati “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), koja je privukla pažnju velikog broja učenika Srednje mješovite škole ,,Bećo Bešić’’ u Plavu.
Miloš Vukanović, istoričar isaradnik na programima u CGO-u, ocijenio je da se zvanični obrazovni sistem u Crnoj Gori još nije suočio sa izazovomupoznavanja crnogorskog multikulturalnog i multikonfesionalnog društva. U osvrtu na značaj jačanja otpornosti zajednice na prijetnje radikalizma i ekstremizma on je naglasio: “Lako je primijetiti šablon koji kaže da plamen straha podgrijeva kazan neznanja a koji dalje izaziva mržnju. Mnogo smo čuli o tom strahu od različitostu, stahu od fiktivnog ili pravog neprijatelja. Ali, ukoliko savladamo taj kazan neznanja, možemo da spriječimo mržnju ili da se makar lakše odnosimo prema njoj.” Vukanović je podsjetio i na zabrinjavajuće nalaze istraživanja koji su ukazali da veliki broj mladih ljudi ne bi ušao u brak sa pripadnikom/pripadnicom druge nacionalnosti. “Tokom istorije se pokazivalo da se ljudi boje različitosti, naročito u homogenim sredinama. Tada su oni različiti, ne samo na osnovu vjerske ili nacionalne pripadnosti, već i po drugim osobinama – kao sto su boja kože, socijalni status, seksualnost – prvi na tapetu mržnje. Zbog tog nerazumijevanja se strah i mržnja kreću ka onima koji su različiti,” kazao je Vukanović.
Mirsad Barjaktarević, predsjednik opštine Plav,istakao je da je odnos države prema pojedincu jedan od bitniih faktora za sprječavanje razvoja radikalizma i ektremizma, ali i da se svrha države ogleda u spremnosti da zaštiti svakog pojedinca.“Ekstremisti su ljudi koji imaju o sebi mišljenje koje nije utemeljeno na pravim i istinitim činjenicama. O drugima imaju veoma nisko mišljenje i ne priznaju njihove uspjehe, dok za svoje neuspjehe krive druge i nijesu spremni priznati svoju krivicu. Ekstremni ljudi su sigurni u svoje stavove i nijesu svjesni niti žele da prihvate svoja neznanja”, kazao je Barjaktarević. “Da bismo spriječili ili makar ublažili opasna radikalna ponašanja, treba ih staviti na margine društva”, ocijenio je on. Barjaktarević je podsjetio da jepravi pristup, kada se radi o djelovanju koje može uticati na druge, da ne treba činiti drugima ono što ne žele da drugi učine njima. On je napomenuo da “sve naše razlike ne treba posmatrati kao mane, već ih treba graditi kao naše bogatstvo”, naglašavajući da “političke, vjerske, nacionalne razlike i širenje negativnih stavova, vrlo lako mogu zavaditi ljude koji treba da budu svjesni da naspram nekoliko različitosti koje mogu biti temelj negativnih ekstremističkih stavova, pažnju zajednice treba usmjeriti na sličnosti u kojima mogu biti ujedinjeni”.
Fuad Čekić, direktor Medrese “Mehmed Fatih”, osvrnuo se na duhovni aspekt čovjekovog odnosa prema bogu i religiji, navodeći da imamo “oko čak 90% vjerujućih stanovnika Crne Gore.” On je naglasio da “Bog gleda ljepotu kroz različitosti za razliku od čovjeka koji teži unificiranju svijeta, što se ne poklapa sa voljom Boga koji u svetim knjigama kaže – da sam htio da svi budu vjernici ja bih to učinio. Dakle, njegova težnja nije nametanje vjere svima, već postizanje duhovnog jedinstva.” Čekić je, dalje, pojasnio: “Religija se ne slaže sa izrazom tolerancija. Riječ tolerancija znači trpjeti nekoga, a Bog nije stvorio svijet da se trpimo, već da se upoznajemo, što predstavlja veći stepen od stepena toleracije.” Naglasio je da suština nije koliko će ljudi prihvatiti određenu vjeru, jer Bog jedino traži da svjedočimo vjeru, da druge ne primoravamo da prihvate naš stav, a da li će je neko prihvatiti stvar je njegovih argumenata, svijesti, različitosti. “Govoriti o ispravnosti religije je pravo koje ima samo Bog i svaka konstatacija o tome ko je vjernik ili nije, nije prikladna čovjeku.” Čekić je mišljenja da se ekstremizam javlja upravo kada čovjek želi da sebi dozvoli ovo božansko pravo, da sudi drugima o njihovoj vjeri ili primijeni silu kako bi opravdao svoj stav o Bogu. “Govoriti o vlastitoj ideji, živjeti vlastitu ideju u demokratskim društvima nije zabranjeno, već je zaštićeno slobodom govora, a ekstremizam se rađa onda kada se pojavi isključivost, nasilno rješavanje i nametanja svoje ideje.” “Božanska je volja da svijet opstaje u različitosti, ljepota je u različitosti. Bog traži od nas veći stepen razumijevanja, i nemojte sebi priskrbljivati ono što je Bog ostavio za sebe’’, zaključio je Čekić.
Dušica Tomović, glavna i odgovorna urednica Balkan Insight-a, podijelila je svoje saradnje sa ljudima iz različitih sredina i različitih mišljenja. “U našem regionu postoji dosta političkih, nacionalnih, vjerskih netolerancija koje smo u našoj redakciji riješili tako što prihvatamo da svi imamo pravo na različito mišljenje o dešavanjima u državama, a da to što je naš posao, izvještavanje, uvijek bude istina. Na primjer, kolege iz Srbije i Kosova pišu zajedno i stvaraju tekstove koji neće smetati ljudima ni sa Kosova ni iz Srbije.”Ona je ukazala da je bitno prihvatanje različitosti čak i kada nam je ona ružna, kao recimo u slučajevima “kada ne volite muziku koju vaš drug sluša, kada vam se ne dopadaju iste patike, ali i kada su u pitanju različitosti mišljenja koje se odnose na politiku ili religiju.” Tomović je apostrofirala i česte zloupotrebe termina radikalizam i ekstremizam u medijima kroz izjednačavanje sa različitostima koje ne ugrožavaju prava drugih ljudi, kao sto supravo na život, pravo na mišljenje, pravo da žučno branimo naše stavove itd. “Sve dok druge ne ugrožavamo imamo pravo da različito gledamo na te stvari,” bila je decidna ona.Mladi ljudi kao osjetljiva grupa mogu skrenuti sa puta i postati radikalni zbog neznanja ili nerazumijevanja zajednice u kojoj žive, pa je Tomović poručila mladima da vole sebe i da ne dozvole nikome da bilo šta nameće, pa čak ni u zajednici koja ih možda neće prihvatiti. Posebno je upozorila i na opasnosti koje vrebaju na popularnim društvenim mrežama, koje predstavljaju skrivenu priliku za stvaranje opasnih situacija koje mogu dovesti i do radikalnih razmišljanja.
Javna debata u Plavu okupila je blizu 80 učesnika, a sljedeće su planirane za Bijelo Polje i Rožaje. Ova predavanja se organizuju u okviru dva projekta Sigurna mreža i Obrazovanjem za multikulturalizam i interkulturalizam, koji podržavaju Američka ambasada preko Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Vlade Crne Gore.
Maja Marinović, asistentkinja na projektima