U Crnoj Gori se danas evropska ideja čini jedinom koja ima konstruktivan potencijal da integriše najveći broj građana i građanki i da društvo u cjelosti učini kohezivnijim, a ukoliko svi daju doprinos moguće je da država 2024. godine uđe u Evropsku uniju (EU). To je saopšteno u uvodnim obraćanjima u toku konferencije „Devet godina crnogorskih pregovora sa EU“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Predsjednik Vlade, Zdravko Krivokapić, ocijenio je da je devet godina vrijeme kad smo trebali da se radujemo da smo članica EU, ali da se to nije desilo.
„Nadam se da ćemo svi shvatiti poruku koja je upućena na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu gdje su iskazane sve pozitivne namjere država članica u podršci Crnoj Gori da bude sljedeća članica EU“, rekao je Krivokapić, poručujući da je to jedina šansa da Crna Gora bude drugačija, uređenija i da kvalitet života svih građana bude izdignut na najviši nivo.
On cijeni da Crna Gora može ući 2024. godine u EU, ali „isključivo ako svi zasučemo rukave i shvatimo da nam je to jedini put u kome svako daje svoj doprinos“.
„Niti to može da uradi Vlada, niti to može da uradi Skupština, niti to može da uradi pojedinačno pravosuđe. To je nešto što je obaveza svih nas. Ako to svi tako doživimo, a vjerujem u podršku koju smo dobili, u svakom mogućem obliku, i koju ćemo dobiti u narednom periodu, to je šansa koju ne smijemo propustiti. Nije bitno ko će biti predsjednik Vlade, bitno je samo da krenemo istinski tim putem“, istakao je Krivokapić.
On je podsjetio da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu Misiju pri EU, kao ni prvog čovjeka koji treba da predstavi vidljive rezultate u Briselu.
„To je nedostatak svih nas. I ne može niko da se pravda da li nekoga voli ili ne voli. Mi moramo što prije da imamo čovjeka u toj misiji i to čovjeka koji je kvalitetan, kompetentan, nije politički obojen, i koji će sve učiniti da Crnu Goru na najbolji način predstavi u Briselu“, kazao je Krivokapić.
Poručio je da „Crna Gora mora prvo biti građanska, što nije, demokratska, što nije, i mora biti evropska što nije. Ali, ne može postati niti građanska, niti demokratska, niti evropska ako ne doživi ekonomski prosperitet“.
Krivokapić je najavio da će Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava dobiti dva nova državna sekretara, kao i da će jedan od njih biti na čelu Radne grupe za poglavlje 23, navodeći da će tako prevazići ono što je u ovm trenutku slaba tačka.
Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Oana-Cristina Popa, kazala je da vladavina prava ima temeljnu ulogu u revidiranoj metodologiji proširenja, naglašavajući da je za dalji ukupni napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, ključno ispunjavanje privremenih mjerila za oblast vladavine prava, onako kako su definisana u poglavljima 23 i 24.
„Napredak u vladavini prava prožima sve ostale napore da se poboljša život građana i osigura ekonomski rast. Godišnji izvještaj Evropske komisije, predstavljen prošlog oktobra, i non-pejper o vladavini prava iz maja 2021, pruža kvalitetne i detaljne smjernice za dalje korake u okviru ova dva poglavlja. Kao što se napominje u non-pejperu, Crna Gora je nastavila sa sprovođenjem akcionih planova za poglavlja vladavine prava 23 i 24, te učinila napore na rješavanju preostalih izazova, uključujući one u kritičnim oblastima slobode izražavanja, te borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala“, rekla je Popa.
U isto vrijeme, kako je istakla, ispunjavanje privremenih mjerila od strane Crne Gore ne zavisi samo od sprovođenja relevantnih akcionih planova i strateških dokumenata.
„Ono takođe podrazumijeva pokazivanje snažne političke volje na nivou vlade za rješavanje preostalih izazova; na skupštinskom nivou je potreban kapacitet za uspostavljanje političkog dijaloga kako bi se odblokirala imenovanja u pravosuđu koja su na čekanju; a ovo se ne može učiniti bez obnovljene posvećenosti pravosuđa i tužilaštva punom sprovođenju reformi vezanih za pristupanje EU“, kazala je Popa.
Prema njenim riječima, građani Crne Gore su jasno i glasno kazali da je evropska budućnost države pitanje od najvećeg nacionalnog interesa, koje nadilazi sve partijske podjele.
„Mjeseci koji su pred nama moraju se iskoristiti za produbljivanje i ubrzanje političkih i ekonomskih reformi, kako bi Crna Gora mogla napredovati na putu ka EU. Pristupanje EU nije polje koje se treba štrikirati, već proces unutrašnje transformacije, koji građanima već sada treba da donese konkretne benefite. Učinimo sve da tako i bude“, poručila je Popa.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, mišljenja je da se građani i građanke sve više ističu kao svijetla tačka procesa evropskih integracija.
„Oni, uprkos svemu, ne gube nadu da će nas proces pristupanja EU urediti i daju kontinuiranu podršku ovom procesu. I naša druga istraživanja javnog mnjenja ukazuju da nam građanstvo brže sazrijeva nego oni koji treba da ga vode, što je još jedan crnogorski paradoks“, kazala je Uljarević.
Ona je napravila osvrt na dvije prethodne konferencije koje su bile organizovane za petogodišnjicu i kasnije za sedam godina pregovora, podsjećajući da je usporavanje počelo već tada ali i ukazala da je proces sada pratično zastao. „Zato smo dobili tzv. novu metodologiju, koju treba gledati kao novu šansu koja se daje lošim studentima da pokušaju povratiti povjerenje profesora i da pokažu da razumiju da je prošlo vrijeme varanja prilikom polaganja ispita“, pojasnila je ona, apostrofirajući da donosioci odluka i dalje „većinski olako i potcjenjivački adresiraju ovaj proces od najvećeg društvenog i državnog značaja“.
„Ranija vlast je platila na izborima svoje greške i ignorantski odnos prema kritičkim argumentovanim tonovima. Ne znam koliko je nova vlast naučila iz toga, ali znam da su sa evropeizacijom i demokratizacijom društva nespojivi nacionalno-klerikalni narativ i prakse, uz pokušaje i istorijskih i pravnih relativizacija činjenica, a koje se nerijetko promovišu od strane sadašnje vladajuće većine i njenih predstavnika u različitim granama vlasti. Ako se sa tako nastavi, ostaćemo u začaranom provincijskom krugu, poništavajući i one male pomake u unutrašnjim reformskim zahvatima i ograničavajući sve buduće, dovodeći u pitanje i dobre spoljne-političke prioritete države Crna Gore, ali i urušavajući krhko građansko biće u Crnoj Gori,“ kazala je Uljarević u osvrtu na aktuelnu situaciju.
Ocijenila je da je sada vrijeme „za novi početak, promjenu postojeće paradigme i uspostavljanje dijaloga i konsenzusa oko evropskih poslova ili, jednostavnije rečeno, naših obaveza u demokratizaciji društva, jačanja institucija i države Crne Gore“.
„To uključuje otklon od starih i prevaziđenih praksi vođenja politike iz ukopanih rovova i demonstriranje otvorenosti za argumentovanu razmjenu mišljenja, pravljenje kompromisa uz čuvanje principa, i prevazilaženje ove opasne polarizacije koje lako može da poklopi i njene kreatore uz mnogo prateće kolateralne štete. Danas se u Crnoj Gori evropska ideja čini jedinom koja ima konstruktivan potencijal da integriše najveći broj građana i građanki Crne Gore i da društvo u cjelosti učini kohezivnijim“, istakla je Uljarević.
Uljarević je navela da je vrijeme da država konačno ispuni mjerilo koje ide ispred svih briselskih – crnogorsko mjerilo, „koje sam prvi put pomenula na našoj prošloj konferenciji prije dvije godine“.
„To mjerilo znači da mi, kojima je država Crna Gora u srcu, sami i ovdje postavimo cilj da se okupimo oko bazičnih vrijednosti i ključnih pitanja i da radimo na konsolidovanju demokratskog poretka kroz ozbiljan dijalog o Evropi i Crnoj Gori. Taj dijalog treba da nas podsjeti i da čuvati državu ne znači mahati zastavama svoje ili druge države, insistirati na svom religijskom ili partijskom opredjeljenju, nego da to zahtijeva odgovorno postupanje, lično pregalaštvo u javnom interesu i poštovanje zakona, počevši od najodgovornijih nosilaca vlasti, pa sve do građana i građanki Crne Gore. Jedino takav pristup nas usmjerava ka jačanju vladavine prava, učvršćivanju političkog pluralizma, snaženju ekonomije i stabilizovanju države“, poručila je Uljarević.
„Ova devetogodišnjica može biti prilika, kao i nova metodologija, da se krene jednim putem koji će nas izvesti iz lavirinta u kojem nikom nije dugoročno dobro, ma koliko ko živio u varljivom uvjerenju da mu kratkoročne pobjede donose neku stabilnost. Nadam se da će biti dovoljno razboritosti da tu priliku iskoristimo, a i da revitalizujemo proces pregovora čineći ga funkcionalnijim i inkluzivnijim, uz manje obećanja a više postignuća“, zaključila je Uljarević.
Direktor kancelarije Friedrich Ebert fondacije u Beogradu (FES), Max Brändle, kazao je da polarizacija društva, problemi u oblasti vladavine prava, slobode izražavanja, borbe protiv korupcije i nepotizma, izazovi klimatskih promjena, COVID pandemija, predstavljaju izazove sa kojima se suočavaju i državljani Evrope.
„Crna Gora nije sama u borbi sa ovim problemima. Vjerujem da pristupanje EU osigurava okvir za rješavanje ovih problema na koordinisani način“, rekao je Brändle.
On je mišljenja i da trenutak kada Crna Gora pristupi EU, neće biti kraj puta Crne Gore kad je u pitanju demokratizacija, borba protiv korupcije ili problemima sa slobodom izražavanja, jer se radi o procesima koji zahtijevaju stalno i adekvatno adresiranje.
Konferencija se održava u okviru projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji CGO sprovodi u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Politikon i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija.
PR pres servis