Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo poziva Vladu Crne Gore da konačno, nakon godinu dana protesta stanovništva kolašinskih sela, donese odluku o raskidu štetnih koncesionih ugovora za izgradnju mHE „Crnja“, „Crni potok“ i „Ljubaštica“ u Kraljskim Barama, kao i mHE „Skrbuša“ u Rečinama, a kako bi obezbijedila osnovna ljudska prava ovim građanima garantovana crnogorskim zakonodavstvom i međunarovnim konvencijama.
CGO konstatuje da predizborna obećanja potpredsjednika Vlade i drugih predstavnika vladajuće većine građanima ovog kraju za sada ostaju prazna, kao što su prazna i riječna korita na terenu.
Vlada bi se morala javno i pošteno odrediti da li joj je preči javni interes, koji brane i mještani, od interesa beskrupuloznih koncesionara. Dodatno, načinom dobijanja ovih koncesija trebalo bi se profesionalno pozabaviti i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) kako bi utvrdili da li u tim poslovima ima elemenata bića krivičnog djela.
Nova Vlada je imala dovoljno vremena da utvdi nepravilnosti prethodne Vlade u ovom slučaju, putem Komisije koju je formiralo Ministarstvo kapitalnih investicija, kao davalac koncesije, i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao organ koji izdaje građevinske dozvole i vrši inspekcijski nadzor građevinske struke.
CGO, kao i mještani Kraljskih Bara, poslali su obimnu dokumentaciju i propratnim zahtjevima ukazali kako su tekle i na koji način su rađene nepravilnosti, a na organizovanim sastancima sa mještanima u oba navedena ministarstva detaljno objasnili gdje su pravljeni propusti i nazakonite radnje. Na žalost, glas mještana čuli su samo koncesionari koji su opominjanja oko pojedinačnih nepravilnosti iskoristili da se „pokriju“ retroaktivnim radnjama i antidatiranjem dokumenata (što je posebno krivično djelo) a koje u vrijeme dobijanja građevinskih dozvola, odnosno početka radova, nijesu imali. Više puta smo ukazali da Aneks Ugovora o koncesiji, od decembra 2019, u slučaju rijeka u Kraljskim Barama ništav, jer je donešen na osnovu Zaključka Vlade, a što je suprotno pozitivnim propisima i etičkim načelima.
Duže od godinu dana lokalno stanovništvo organizuje danonoćne straže na rijekama i bori se za osnovna ljudska prava sa bahatim koncensionarom i „uspavanim“ pravosudnim organima u Kolašinu. Na žalost, rješenje ovih problema još nije ni na vidiku, a mještani su propustili još jednu sezonu i ljetinu, zbog čega su na rubu egzistencije i očaja. I u tom stanju biju dostojanstvenu bitku, pazeći na poštovanje reda i zakona, a štiteći sebe od bahatog koncesionara, ali i njegovu opremu i materijal od bilo čijih ili kakvih zlonamjernih pokušaja oštećenja tuđe stvari.
CGO izražava zabrinutost što Tužilaštvo u Kolašinu, skoro godinu dana, na osnovu utemeljenih dokaza ne postupa po krivičnim prijavama tog stanovništva. Ovaj pristup prati i Osnovni sud u Kolašinu. Na drugoj strani, isto Tužilaštvo i Sud imaju čudno razumijevanje svega što je bitno koncesionarima u ovoj opštini i promtno postupaju u pravcu zadovoljenja njihovih interesa donošenjem privremenih mjera i sprječavanjem lokalnog stanovništva u odbrani osnovnih prava.
S tim u vezi, CGO osuđuje jučerašnje hapšenje vlasnika imanja u selu Rečine, koji su pokušali da spriječe nastavak radova na maloj hidroelektrani Skrbuša koju gradi d.0.0.Hydro Logistics. U toku je mjera privremene zabrane radova ovom koncesionaru na tom objektu, koju je, u maju, donio Direktorat za inspekcijske poslove. Vrlo je neobično da Osnovni sud u Kolašinu donosi Rješenje prema kojem mještani i vlasnici imanja ne mogu da sprječavaju nastavak radova na tom objektu, iako je inspekcija zabranila iste radove.
CGO cijeni da je krajnje vrijeme da SDT preuzme stvar u svoje ruke i razmori pojedinačno svaku krivičnu prijavu te utvrdi ima li elemenata bića krivičnog djela kriminalnog udruživanje protiv lica koji su zaključili štetne koncesione ugovore i iste produžavali aneksima za izgradnju mHE „Crnja“, mHE „Crni potok“ i mHE „Ljubaštica“ koje se grade u Kraljskim Barama u Opštini Kolašin. Čini se jasnim da su u nezakonitoj izgradnji ove tri mHE u Kraljskim Barama učestvovali brojnim nedozvoljenim radnjama investitor d.o.o. „Dekar“ i izvođač radova d.o.o. „Dekar Energy“, kao i građevinski inspektori bivšeg Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), a sadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, davanjem i zapisničkim konstatovanjem lažnih nalaza i različitih kazivanja u odnosu na teren. Nadležni rukovodioci i službenici bivšeg MORT-a i Ministarstvu ekonomije, koji su na nesavjestan i nesaobrazan način zaključili štetne ugovore o koncesiji, napravili su brojne i nezakonite ustupke privilegovanom koncesionaru.
CGO duže od godinu dana, inicijativama i dopisima prema nadležnim ministarstvima u prethodnoj i ovoj Vladi, ukazuje da je koncesioni ugovor zaključen 2008. godine sa d.o.o. „Dekar“ za izgradnju mHE na vodotoku Crnja proizveo štetne posledice. Taj ugovor je na nezakonit način uključio izgradnju tri mHE na vodotocima drugih rijeka za koje nijesu zaključeni koncesioni ugovori, pa posljedično nijesu mogle 2011. biti dobijene građevinske dozvole za mHE „Crni potok“ i mHE „Ljubaštica“.
Da stvar bude još gora, ukradena je voda rijeke Čestogaz koja ne pripada vodotoku za koju je izdata Odluka o koncesiji na ovom terenu 2008, a za koju nije dobijena ni građevinska dozvola, a izvođač radova koncesionara D.O.O. „Dekar“ na ovoj vodi je sprovodio građevinsku dinamiku radova i to od jula 2020. godine. Time je učinjeno krivično djelo krađa zaštićenog prirodnog dobra u Regionalnom parku prirode Komovi, jer ne postoji niti jedan dokument na osnovu kojeg je investitor smio da započne radove u toj vodi.
CGO naglašava činjenicu da su sudski i tužilački organi agilni kada je u pitanju sankcionisanje lokalnog stanovništva koje je protiv izgradnje ovih mHE, dok po podnijetoj krivičnoj prijavi mještana Kraljskih Bara, od 30. septembra 2020, za krađu zaštićenog prirodnog dobra rijeke Čestogaz, uz značajan dokazi materijal, Osnovno tužilaštvo u Kolašinu nije nakon više od 10 mjeseci sprovelo adekvatne mjere i radnje. Stoga će CGO, zbog nesavjesnog rada nadležne tužiteljke i odugovlačenja postupka, Tužilačkom savjetu uputiti zahtjev za pokretanje njene disciplinske odgovornosti, kao i onih tužilaca od kojih je eventualno naslijedila ovaj predmet u rad.
Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica