Kakva nam organizacija Vlade treba?

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas predstavio analizu Kakva nam organizacija Vlade treba?, koja je dio redovnih aktivnosti CGO-a u okviru potprograma Odgovornost i transparentnost vlasti.

Svetlana Pešić, saradnica na programima u CGO-u je istakla da „organizacija, funkcionalnost i transparentnost izvršne vlasti dominantno utiču na kvalitet političkih odluka, a samim tim i na kvalitet života svih građana i građanki izražen kroz domaćinski odnos vlasti prema resursima i javnom interesu.“

Kakva to Vlada treba Crnoj Gori? Što je uloga užih kabineta, koje su njihove prednosti i mane? Koliko nas koštaju savjetnici užeg kabineta? Kako do učinkovite organizacije vlade odgovorne građanima? bila su neka od polaznih pitanja koja su motivisala tim CGO-a da se osvrne na postojeći sistem organizacije Vlade u Crnoj Gori, uz korišćenje komparativne analize sa pojedinim državama u okruženju, kao i državama članicama EU, ali i onima koje to nijesu a iz drugih razloga mogu biti uzor Crnoj Gori. Primjer Crne Gore uporedili smo sa Srbijom, Hrvatskom, Slovačkom, Njemačkom i Islandom. Takođe, CGO će dati prijedlog nove organizacije Vlade Crne Gore koji može biti koristan i akterima koji će u oktobru 2016. godine učestvovati na parlamentarnim izborima, dodala je Pešić.

cgo-cce-kakva-nam-organizacija-vlade-treba »

Pomirenje u regionu iz ugla različitih aktera u zemlji i regionu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas, u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo (FHP), organizovao javnu debatu na temu “Pomirenje u regionu iz ugla različitih aktera u zemlji i regionu”.

Debatu je otvorila Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, koja je naglasila da “treba insistirati na suštinskom suočavanju sa prošlošću primarno zbog dolaženja do pravde – pravde za žrtve, pravde za buduće generacije, pravde kao garancije da se zločini ne ponove u budućnosti.” Ona je označila političke strukture kao ključne kočničare adekvatnog procesuiranja ratnih zločina u državama stvorenim nakon raspada Jugoslavije: “Te političke strukture su dominantno stvarane u procesu ratnih sukoba, mnoge od njih imaju direktnu involviranost u kreiranju ili podstrekavanju etničkih i vjerskih sukoba. Ovi sukobi su na svim stranama prikazivani kao državni, nacionalni projekti, a u stvari se iza njih krila velika pljačka, kao središte velikog zločina. Ta manipulacija bila je osnov za stvaranje ne samo političke već od nje zavisne i bliske joj današnje tajkunske, ekonomske elite“, podvukla je Uljarević. Ona se osvrnula na postupke pred nacionalnim sudovima, koji su, prema njenim riječima „imali brojne propuste i nedorečenosti, a političke strukture vršile su i vrše opstrukciju. Njima ne odgovara suštinsko otvaranje ovih procesa, dolaženje do istine, pa samim tim i ni do pravde. Samo individualizacija krivice može dovesti do potrebnog suočavanja sa prošlošću, do cjelovitog razotkrivanja kreatora i izvršilaca najgnusnijih zločina počinjenih tokom građanskih ratova“, zaključila je Uljarević osvrćući se na važnost Inicijative za REKOM.

IMG_1196 »

Predstavljeni rezultati godišnjeg istraživanja o finansiranju medija iz javnih fondova u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, organizovao konferenciju na temu « Finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori».

Konferenciju je otvorio Nj.E. Ian Viting, britanski ambasador u Crnoj Gori koji je govorio o motivima ambasade da bude dio ovog projekta istaknuvši tom prilikom: “Svako ko živi u demokratskom društvu svjestan je značaja uloge medija. Demokratija teško da može nastati i opstati bez slobodnih medija, koji na profesionalan i etički način izvještavaju o temama od javnog interesa. U Crnoj Gori, kao i u svim društvima koja prolaze kroz period tranzicije, ova uloga je, ako je to moguće, još važnija. Na medijima je da istražuju slučajeve, izvještavaju, dovode u pitanje uvriježena mišljenja i običaje”. Istovremeno on je konstatovao “I pored toga što igraju izuzetno važnu ulogu, njihov položaj je veoma ranjiv. Mediji širom svijeta se suočavaju sa finansijskim izazovima, a situacija je još teža na malom crnogorskom tržištu”. Dalje, on je podsjetio i na ocjenu Evropske komisije o Crnoj Gori da “nesigurna ekonomska situacija novinara izlaže ih riziku od miješanja u uredničku politiku i moguće autocenzure, a negativno utiče i na kvalitet izvještavanja i profesionalnost”. Na kraju, on je izrazio zadovoljstvo “što smo imali priliku da podržimo rad naših prijatelja iz Centra za građansko obrazovanje na projektu “Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori”. Očekujem da će on doprinijeti većoj transparentnosti i preciznijoj definisanosti mehanizama finansiranja medija. Konačni rezultat će biti zdravija medijska scena i bolji položaj i rad medijskih radnika. Od toga i država Crna Gora i njeni građani mogu imati samo koristi”, zaključio je Viting.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, je naglasila da “samo u normativno i institucionalno jasnom prostoru možemo govoriti o slobodi medija, medijskom pluralizmu i konkurentnom medijskom tržištu. Ali, svi ovi principi su danas narušeni u Crnoj Gori. Ne postoje jasni kriterijumi za dodjelu sredstava medijima iz javnih izvora, što za posljedicu ima da se diskreciona ovlašćenja lako pretvaraju u razne vidove zloupotreba. Pojavljuje se protekcionizam, a mediji guraju u polarizaciju i samo medijsko tržište pretvara u namještenu utakmicu, što dodatno negativno utiče na već prilično zabrinjavajuće stanje na medijskoj sceni u Crnoj Gori. U takvim okolnostima sužava se prostor slobode, partikularni interesi postaju dominantniji od profesionalne etike, a crnogorsko društvo, sa građaninom i građankom u njegovom središtu, postaje žrtva obračuna vlasti sa “nepodobnim” medijima ali i internih medijskih ratova“. Ona je navela da “nalazi CGO-a pokazuju da finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno, kao i da vlasti vlasti nijesu uložile napore kako bi se ova oblast unaprijedila iako je tema otvorena već četiri godine i predmet je rastuće zabrinutosti i relevantnih međunarodnih organizacija jer to predstavlja sofisticiran, ali moćan, oblik pritiska na medije, podriva konkurentnost na tržištu i razvoj medija, a posebno onih koji imaju kritički otklon prema vlastima.“ Uljarević je, takođe, rekla: “Znam da se godinama mnogi ljute i pokušavaju da ospore nepobitne činjenice koje predstavljamo, ali postoje upravo brojke koje su zasnovane na zvaničnim odgovorima organa javnih sektora su dokazi da vlasti «nagrađuju» one medije koji pozitivno izvještavaju o njima kroz selektivna izdvajanja za oglašavanje i druge javne fondove – i praktično «kažnjavaju» kritički orijentisane medije kroz uskraćivanje tih istih sredstava. Vrijedi podvući da se radi o novcima poreskih obveznika koji imaju, ipak, različita mišljenja o društveno-političkoj situaciji i takva ulaganja u medije su izraz i nepoštovanja tih različitosti naših građana i građanki. ” Ona je ocijenila da je „teško naći objektivnu argumentaciju zbog čega mediji u Crnoj Gori ne bi trebali da imaju jednake šanse i stoga se nadam da ćemo tokom današnje diskusije doći i do novih, konstruktivnih prijedloga koji bi doprinijeli da ovo pitanje uredimo na nediskriminatoran i održiv način“. „U konačnici vlast će se i u Crnoj Gori jednog dana promijeniti, i oni koji su sada u povlašćenom položaju, ukoliko ostane ovakvo stanje, mogu sebe naći u potpuno suprotnoj situaciji. I zato nema razloga da se svi mediji zajedno ne zalažu za uslove koji im obezbijeđuju poštenu konkurenciju i sužavaju prostor za pokušaje kontrole od strane vlasti“, zaključila je Uljarević.

IMG_0800 »

Crnogorskom premijerom trostrukog kanskog pobjednika i dodjelom nagrada završen UBRZAJ 2015

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, večeras, u 20h00 u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP), crnogorskom premijerom trostrukog kanskog pobjednika – filmom “Saulov sin” i dodjelom nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam zatvorio šesti Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2015.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a je prilikom ceremonije zatvaranja Festivala podsjetila „proteklih pet dana smo zajedno putovali kroz Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ doživljavajući i preživljavajući potresne, a opet motivišuće sudbine junaka i junakinja, družeći se i vjerujući da su ljudska prava osnov svakog otvorenog i demokratskog društva“. Ona je naglasila da je „Borba za ljudska prava univerzalna, ona nema granice niti smije biti sklona kompromisima. Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ uveličan svojim sada već klubom ljubitelja, podržavaoca, aktivista, boraca za ljudska prava, nije tako veliki društveni prostor, ali je značajna misija u crnogorskom društvu. Uspjeli smo da ga učinimo prisutnim i vidljivim, da razdrmamo ksenofobične misli koristeći kulturni prostor filma kao moćnog edukatora, svjesni da bez stalnog učenja i raznih vidova razmjene iskustava nema napretka, znanja, zrelosti pojedinca i društva, osvajanja humanih vrijednosti i otvorenog srca“, dodala je Uljarević.

Prije posljednje ovogodišnje projekcije, Uljarević je dodijelila godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam.

LEX_7233 »