Mediji najviše izvještavali o lokalnim izborima na Cetinju, polarizacija ostaje

Crnogorski mediji su, tokom kampanje za lokalne izbore na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, najviše izvještavali o cetinjskim izborima, a izbornu kampanju trebalo bi produžiti, kako bi se građanima omogućilo da dobiju što realniju sliku opcija koje su im na raspolaganju.

To je pokazalo istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) koje je predstavljeno danas na konferenciji „SPINoFACT – Političko oglašavanje između spina i činjenica“.

cgo-spinofakt »

Lideri Zapadnog Balkana imenovali lične izaslanike za pisanje Sporazuma o osnivanju REKOM-a

Predsjednici Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova i bošnjački član Predsjedništva BiH imenovali su lične izaslanike, koji će zajedno sa Koalicijom za REKOM pripremiti nacrt Sporazuma o osnivanju REKOM-a.

Izaslanica predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je Tanja Jović, savjetnica predsjednika Srbije za spoljne poslove; izaslanica predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića je prof. dr Sonja Tomović-Šundić, savjetnica predsjednika Crne Gore za ljudska i manjinska prava; izaslanik predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova je Ilija Isajlovski, karijerni diplomata i član kabineta predsjednika Makedonije; izaslanik predsjednika Kosova Hašima Tačija je Ardian Arifaj, politički savjetnik predsjednika Kosova, a izaslanik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića je Elvir Čamdžić, ekspert za međunarodne odnose i šef kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. »

Završen VIII Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2017

Projekcijom filmova NEOPROSTIVO, danskog reditelja Larsa Feldballea-Petersena i ČOVJEK INTEGRITETA, iranskog reditelja Mohammada Rasoulofa u Kino Boka u Kotoru, sinoć je završeno osmo izdanje Festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2017, pod sloganom PROPITIVANJE GRANICA, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa partnerima.

Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ, sada već tradicionalno, otvoren je na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra u KIC-u ”Budo Tomović” u Podgorici. Tom prilikom, dodijeljene su i nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam neformalnoj građanskoj inicijativi za očuvanje Boke –  Bokobran, u kategoriji organizacije, i posthumno Milanu Šaranoviću, u kategoriji pojedinca.

cgo-ubrzaj-2017 »

Evropska komisija da pozove Vladu i Skupštinu da poštuje Zakon o RTCG

Pozivamo Evropsku komisiju da snažnije nego do sada pozove Vladu Crne Gore i Skupštinu Crne Gore da poštuju slovo i duh Zakona o javnim radio difuznim servisima RTCG.

Postupci iz uglavnom bizarnih razloga formalne prirode, koje u hitnoj proceduri vode razrješenju u ovakvoj Skupštini odnose se na članove Savjeta koji su pokazali određeni stepen otpornosti i pridonijeli da RTCG učini prve značajne korake na putu ka uspostavljanju istinskog javnog servisa.

Prijedlog Unije poslodavaca da u njihovo ime član Savjeta RTCG bude direktor državnog preduzeća, decenijski partijski rukovodilac, do juče odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) i član Opštinskog odbora DPS-a u Baru svjedoči o razmjerama partijske kontrole nad različitim segmentima crnogorskog društva a na uštrb javnog interesa.

Kontinuirano ograničavanje prostora za djelovanje i uticaj kritički orijentisanih nevladinih organizacija,  kampanja protiv Savjeta RTCG, suspendovanje rada strukovnih organizacija – samo su vrh ledenog brijega sistemskog otpora ove vlasti svakoj alternativi u društvu i državi, a što nikako ne korespondira trenutnoj fazi u procesu pregovora Crne Gore sa EU, kao ni retoričkim zalaganjima za demokratizaciju društva.

Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Vanja Ćalović, izvršna direktorka, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)

Stevo Muk, predsjednik UO, Institut alternativa (IA)

Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI)

Ko i zašto ukida javne rasprave o ključnim propisima

Vlada Crne Gore je bez javne rasprave, u tajnom procesu i bez ikakvog uključivanja javnosti, donijela izmjene Zakona o državnoj upravi. Izmjene Zakona utvrđene su na sjednici od 16. novembra 2017. Tekst izmjena nije dostavljen na razmatranje čak ni Savjetu za reformu javne uprave – savjetodavnom tijelu Vlade koje je, da paradoks bude kompletan, upravo formirano radi razmatranja nacrta propisa, strateških, planskih i analitičkih dokumenata u vezi sa reformom javne uprave. Zakon o državnoj upravi jedan je od ključnih zakona u oblasti reforme javne uprave.

Izmjenama Zakona o državnoj upravi Vlada je ograničila sprovođenje javnih rasprava ”kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta; u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima; kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje.” Ovako širokom formulacijom, ministarstvima je ostavljena mogućnost  da biraju kada će sprovesti javnu raspravu, odnosno, da izbjegnu uključivanje javnosti u  procese donošenja  akata po svom izboru.

Kada je riječ o budžetu, ključni reformski dokument u ovoj oblasti, Program reforme upravljanja javnim finansijama (sastavni dio Strategije reforme javne uprave 2016-2020), ima za cilj veću otvorenost i transparentnost državnog budžeta. Budžetski kalendar koji je definisan Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ne isključuje mogućnost javne rasprave o prijedlogu godišnjeg budžeta, iako je Ministarstvo finansija do sada nije organizovalo. Umjesto dodatnih koraka unaprijed u ovom pravcu, sada se drugim zakonom želi trajno obezbijediti isključivanje javnosti iz procesa formulacije budžeta. Podsjećamo da su javne rasprave o budžetu lokalnih samouprava izričita zakonska obaveza, a da se ovim prijedlogom javna rasprava o državnom budžetu želi zakonom izričito zabraniti. Tako dolazimo do novog paradoksa, a to je da su građani pozvani da učestvuju na javnim raspravama o budžetu u svojim opštinama, dok im je zabranjeno da učestvuju u raspravi o državnom budžetu. Očigledno je da Vlada državni budžet tretira kao svojinu, koja pripada Vladi a ne građanima.   »