Koalicija za REKOM je u Sarajevu, 27. janaura 2018. godine održala VIII Skupštinu, a potom, 28. i 29. januara 2018. godine, XI Forum za tranzicionu pravdu u post – jugoslovenskim zemljama.

Delegati Skupštine su pozdravili spremnost većine lidera post-jugoslovenskih zemalja da na samitu Berlinskog procesa u Londonu, u julu 2018. godine, potpišu Sporazum o osnivanju REKOM-a i time aktiviraju član 49 Nacrta Statuta REKOM-a o preduzimanju priprema za osnivanje Komisije (REKOM).

Delegati su pozvali predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović da nastavi s podrškom Inicijativi za REKOM, koju je pružao bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović – uz čiju stručnu podršku je sačinjen Nacrt Statuta REKOM-a (oktobar 2014.godine). Delegati podsjećaju predsjednicu Hrvatske da je u izradi Nacrta Statuta REKOM-a, učestvovala profesorka Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr Zlata Đurđević, u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatske u Regionalnoj radnoj grupi za izradu Statuta REKOM. Taj Statut je  bez ijedne primjedbe, 14. novembra 2014. godine, usvojila Koalicija za REKOM, očekujući brzo pokretanje procedure za osnivanje REKOM-a. »

Povodom 28. januara – Dana zaštite podataka o ličnosti, Centar za građansko obrazovanje (CGO) apeluje na Agenciju za zaštitu ličnih podataka, ali i druge nadležne državne organe, da posvećenije rade na informisanju i edukovanju javnosti o značaju zaštite podataka o ličnosti, kao i na unaprijeđenju zakonodavnog okvira u ovoj oblasti kako bi bilo usklađeno sa najboljim evropskim standardima i praksama, i kao takvo dosljedno primijenjeno u Crnoj Gori.

  »

Povodom 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta – Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost sjećanja na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, i obavezu svih u društvu da zajedno radimo na jačanju onih ideja koje su usmjerene protiv mržnje koja je dovela do holokausta, a sve u cilju spriječavanja novih stradanja. 

CGO ukazuje posebno na značaj učenja o činjenicama o zločinima i drugim različitim izrazima fašističke ideologije, koja je ostavila trajne ožiljke na čovječanstvo. CGO je povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, 9. novembra 2017. godine, predstavio nalaze istraživanja “Koliko crnogorski studenti znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi”. Ti nalazi pozivaju na neophodnost izmjena u nastavnim planovima i programima istorije, ali i predavanju istorije, kako bi se stanje poboljšalo i kako bi dobijali generacije mladih ljudi koji poznaju jedan važan istorijski period u kojem se razvio pokret koji se suprostavio fašizmu i nacizmu, pokret na čijim osnovama se gradilo, a i dalje se grade savremena demokratska društva.

»

Zbog materijalnih propusta u reagovanju Ministarstva javne uprave (MJU)  na saopštenje  Koalicije NVO Saradnjom do cilja, u vezi sa donešenom Strategijom unaprijeđenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO 2018-2020, osjećamo obavezu da informišemo javnost o  sljedećim činjenicama te postavimo direktna pitanja ovom resoru.

U reagovanju MJU se navodi da su u izradi Strategije učestvovali predstavnici NVO. Podsjećamo javnost da su predstavnici NVO, koji su prvobitno bili izabrani da učestvuju u radu u ovog tijela napustili ovu radnu grupu a da se nakon toga nije raspisivao poziv za NVO. Dakle, izrada dokumenta je samo započela uz učeśće NVO, ali je postupak završen bez njihovog učeśća. Dokument je u vrijeme napuštanja predstavnika NVO bio samo u inicijalnoj fazi, a sva ključna rješenja donešna su nakon toga. Ukoliko je neka NVO učestvovala u ovom procesu do kraja, pozivamo MJU da javno saopšti o kojoj organizaciji je riječ.

Kada je u pitanju učeśće u javnoj raspravi, koje se takođe navodi u reagovanju MJU kao prostor za naš uticaj na dokument, podsjećamo da je Koalicija pravovremeno, a u istinskoj želji da se ovaj dokument zaista unaprijedi poslala komentare tokom javne rasprave, sa vjerujemo valjanim obrazloženjem, kao i predlozima formulisanja konkretnih mjera. Koalicija se ne bavi spiskom želja nevladinog sektora, već upravo analizom potreba sektora koji su sadržani u domaćim i evropskim dokumentima, u kojima smo našli utemeljenje za sve naše predloge. Samo jedan predlog je suštinski prihvaćen. Koalicija nije konstatovala da svi naši predlozi moraju biti sjajni te integrisani u dokument, već smo u našem saopštenju ukazali na nedostatak ključnih mjera za dalji razvoj sektora koji nijesu našli mjesto u Strategiji,  a koji su sadržani i u evropskim dokumentima na koja  se MJU toliko poziva. »

Donešena Strategija unaprijeđenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO 2018-2020 nije odraz potreba nevladinih organizacija u Crnoj Gori. Riječ je o još jednom dokumentu koji je Vlada očigledno kreirala samo za sebe i za potrebe štrikiranja svojih obaveza u procesu evropske integracije.

Od najmanje pet ključnih segmenata i predloga koji su tokom javne rasprave o nacrtu Strategije uputile nevladine organizacije u cilju poboljšanja ovog dokumenta, a koji predstavljaju potrebe civilnog društva, Vlada je prihvatila samo jedan- a to je da Savjet za razvoj NVO ne bude integrisan u Savjet za reformu javne uprave.

Vlada je izbjegla da definiše politiku dodjele prostora i zemljišta u vlasništvu na korišćenje NVO. Potreba da se ovo pitanje adekvatno uredi, te propišu jasni uslovi dodjele prostora i zemljišta za NVO prepoznata je i u Izvjestaju Evropske Komisije za Crnu Goru iz 2016. U tekstu Strategije se samo ostavlja mogućnost da se ovo pitanje uredi, ali takva konstatacija ne znači ništa kada nema svoj odraz u planu aktivnosti. Nedostatak transparentnih procedura u ovoj oblasti i dalje ostavlja otvoren prostor Vladi za diskreciono odlučivanje o tome kojoj će NVO ustupiti zemljište ili prostor, svakako u odnosu na njihovu političku podobnost.

Paradoksalno, Strategija koja treba da podrži razvoj nevladinog sektora, ne sadrži nijednu mjeru osnaživanja kapaciteta nevladinih organizacija. To je jasan odgovor Vlade da njoj nisu potrebne razvijene nevladine organizacije. Strategija pokazuje da Vlada ne želi jako civilno dru[tvo, već se aktivnostima uglavnom planira osnaživanje kapaciteta državnih službenika za saradnju sa NVO. Sa ovakvim mjerama i ovakvim odnosom prema NVO, koje nemaju podršku da  razvijaju svoje kapacitete, postavlja se pitanje: sa kim će to Vlada, odnosno državni službenici,  uopšte surađivati? »