REKOM treba da spriječi suspenziju pamćenja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Koalicija za REKOM organizovali su danas, povodom Međunarodnog dana mira, debatu pod nazivom Dijalog i pomirenje  - gdje smo danas u regionu?.

Tom prilikom, Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ocijenila je da „ratovi vođeni na prostoru bivše Jugoslavije od 90ih nemaju kao ishodište pobjednike i poražene, svaka od strana ima neku svoju istinu o tim ratovima, a politički izrazi i danas manje ili više pate od posljedica tih sukoba.“ Ona je podsjetila i da je Inicijativa za REKOM u Crnoj Gori imala kontinuiranu političku podršku. „Ova podrška REKOM-u sa najvišeg političkog nivoa u Crnoj Gori je ozbiljan kapital koji treba dalje valorizovati, jer u protivnom neće mnogo vrijediti. U tom pravcu, vjerujem da Crna Gora može i treba da preuzme i proaktivniju ulogu u regionu a posebno imajuću u vidu njenu dobru pozicioniranost među susjedima i činjenicu da se radi o pitanju koje izlazi iz okvira samo jedne političke i društvene strukture, o pitanju koje prevazilazi partikularne interese. A nesumnjiv je javni interes kako Crne Gore, tako i regiona, da ustanovimo REKOM“, zaključila je Uljarević.

CGO - REKOM treba da spriječi suspenziju pamćenja »

Fasadna demokratija u Crnoj Gori

Uoči Međunarodnog dana demokratije – 15. septembra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) konstatuje sve vidljiviji demokratski deficit i nepovoljniji ambijent za razvoj demokratskih vrijednosti i standarda u Crnoj Gori. 

Trajuće unutrašnje krize – politička i ekonomska – slabe kapacitet crnogorskog društva da kroz dijalog, saradnju i, gdje je to moguće, konsenzus dolazi do rješenja u javnom interesu, i to upravo onda kada neki od najzahtjevnijih reformskih zahvata treba da se izvedu. Umjesto da se razvija demokratska politička kultura imamo tzv. fasadnu demokratiju - proklamaciju države kao demokratične iako je to samo „pokrivač“ za zloupotrebu javnih ovlašćenja i resursa, snaženje koruptivnih klijentelističkih mreža, zabrinjavajuće sužavanje prostora za argumentovanu društvenu kritiku, neodgovorne etnopolitičke istupe i suštinsku nebrigu za bezbijednost građana u društvu u kojem organizovane kriminalne grupe sve češće pokazuju da su moćnije od institucija.

Međunarodni dan demokratije »

Inicijativa za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine u Herceg Novom

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) juče su predsjedniku Vlade i ministrima unutrašnjih poslova i kulture, kao i predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, predale inicijativu za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica deportovanih žrtava.

U maju i junu 1992. godine, najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini. Samo 12 osoba deportovanih iz Crne Gore uspjelo je da preživi mučenje u koncentracionim logorima. Izbjeglice lišene slobode su, po pravilu, dovedene u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su 25. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor u Foču, odnosno 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj Bosni, gdje su ubijeni. Još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava.

Podsjećamo da su HRA, CGO, ANIMA i tadašnji predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, još 2011. godine upitili tri inicijative za uspostavljanje dana sjećanja na žrtve deportacije, postavljanje spomenika žrtvama i izvinjenje žrtvama, ali, nažalost, do danas nijedna inicijativa nije prihvaćena. »

Vlada ignoriše komunikaciju sa NVO

Koalicija Saradnjom do cilja, koju čini 100 NVO, uputila je prije više od mjesec dana dopis predsjedniku Vlade, sa  pozivom da Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore izvrše svoje zakonske obaveze i donesu Uredbu o kofinansiranju projekata EU za domaće nevladine organizacije. Nakon više od mjesec dana, Koalicija nije dobila nikakvu povratnu informaciju, što potvrđuje negativan odnos Vlade prema NVO, koji kulminira u tekućoj godini.  Osim što ne izvršava zakonske obaveze u odnosu na NVO i otežava rad velikog broja organizacija, potpunim ignorisanjem zahtjeva i dopisa Vlada otvoreno pokazuje netrpeljivost prema nevladinom sektoru.

Nacrt ove Uredbe bio je na javnoj raspravi još u julu 2017. godine, te je nakon više od godinu dana jasno da nema nijednog, osim očigledno političkog razloga, da se njeno donošenje ovoliko odlaže.

Svi projekti koji su podržani u Crnoj Gori na konkursima za NVO od strane EU, i za koje je potrebno kofinansiranje, odnose se na rješavanje ključnih pitanja iz oblasti vladavine prava i ljudskih prava u Crnoj Gori, što su, barem deklarativno, prioriteti Vlade. Da je to zaista tako, Vlada bi blagovremeno donijela Uredbu o kofinansiranju i omogućila nesmetanu realizaciju projekata NVO. Očigledno je da su vladavina prava i ljudska prava za Vladu priorieti samo ako se njima bavi isključivo javna uprava. Izbjegavanje donošenja Uredbe direktno ukazuje na pokušaj isključivanja bilo kojeg drugog aktera, a posebno NVO da se neometano bave ovim temama. »

Porodice nestalih imaju pravo na istinu

Udruženje porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih lica Crveni božur i Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovali su danas konferenciju za medije povodom obilježavanja 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih.

Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori je podsjetila da se „u Crnoj Gori i dalje 57 osoba vodi kao nestalo, što za državu ove veličine značajna brojka. Ta brojka se u posljednjih nekoliko godina neznatno smanjila, a u odnosu na prošlu godinu je ostala nepromijenjena. To ukazuje na još uvijek nedovoljno efektivne napore nadležnih u pravcu razotkrivanja sudbine nestalih.“ Ona je predstavila i podatke do kojih su došle organizacije Koalicije za REKOM iz regiona u saradnji sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta. „Ukupno se 10 281 lice vodi kao nestalo na teritoriji Hrvatske, BiH i Kosova. U 1 408 slučajeva radi se o onima čija je smrt poznata, ali čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni, dok je 8 873 osoba čija je sudbina potpuno nepoznata. U BiH se traga za 6.606 osoba, u Hrvatskoj za 2 027 osoba, dok je broj nestalih na Kosovu 1 148“, istakla je ona.

CGO - Međunarodni dan nestalih »