Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava duboku zabrinutost zbog pokretanja prekršajnog postupka protiv građanina Milije Goranovića, zbog objavljenog komentara na Facebook profilu prema direktoru Uprave policije, Veselinu Veljoviću, a naročito jer je nadležni sud za prekršaje izrekao sankciju u ovom slučaju.

Iako Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda propisuje minimum prava i sloboda čije poštovanje mora obezbijediti svaka potpisnica, ovaj primjer pokazuje da Crna Gora, ni šesnaest godina od kad primjenjuje Konvenciju, nije dostigla taj minimum standarda.

Konkretan slučaj predstavlja ograničenje slobode izražavanja zaštićeno članom 10 Konvencije, pa je bilo neophodno primijeniti tzv. trodijelni test iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, a koji zahtijeva sprovođenje procjene legalnosti, legitimnosti i neophodnosti u demokratskom društvu ovakvog ograničenja. U skladu sa praksom Suda u Strazburu bilo je neophodno utvrditi i da li se ovdje radi o vrijednosnim sudovima ili činjeničnim izjavama, te primijeniti standarde koji zahtijevaju značajno veću toleranciju javnih funkcionera na izgovorenu riječ u odnosu na privatna lica. »

Uoči 23. januara – Dana novinara Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestita svim novinarima/kama u Crnoj Gori na istrajnosti da u teškim vremenima za svoju profesiju doprinose borbi protiv korupcije, afirmaciji ljudskih prava i sloboda, kao i izgradnji demokratske političke kulture. Medijske slobode su temelj svakog otvorenog društva, a novinari/ke ključni u demokratskim promjenama.

U društvenom ambijentu gdje se često sudaraju koncept slobode i pokušaji njenog ograničenja, posebno je važno da novinari/ke ne podlegnu bilo kakvim oblicima cenzure ili autocenzure. Njihov cilj mora biti snaženje kredibiliteta profesije kroz odupiranje i unutrašnjim i spoljnim manipulacijama različitih interesnih krugova.

Važno je naglasiti da se novinari/ke još uvijek bore za bolji radno pravni status i uslove za rad koji su daleko ispod nivoa koji ta profesija zaslužuje. »

Centar za građansko obrazovanje (CGO) cijeni da je dobro što konačno imamo i neko razriješenje direktora škola koji zloupotrebljavaju javnu funkciju i ne poštuju naloge prosvjetnih inspektora, poput slučaja razrješenja direktorke OŠ “Braća Labudović” u Nikšiću. CGO poziva ministra prosvjete, Damira Šehovića, da ovom pitanju pristupi dosljedno i neselektivno u odnosu na sve naloge prosvjetnih inspektora i utemeljene prijave drugih subjekata.

Na žalost, razrješenje direktora kao mjera sankcionisanja zbog nepoštovanja zakona i naloga prosvjetne inspekcije su izostala od strane ministra Šehovića u brojnim slučajevima, a posljednji je bio u Tuzima. Naime, Redžep Đokaj, direktor OŠ “Mahmut Lekić” u Tuzima, sam je podnio ostavku na tu funkciju. Njega nije smijenio ministar iako su mu bile poznate pritužbe na rad Đokaja od strane nastavnika te škole, zatim nalaz inspekcije a imao je i urgenciju CGO-a za njegovo razriješenje. Tako u dvije situacije, o kojima je javnost skoro bila informisana, imamo suprotna postupanja ministra koji je u slučaju Đokaja ignorisao dokazni materijal, a u slučaju Biljane Mićković, direktorke OŠ “Braća Labudović”, pokrenuo potrebne postupke. »

Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva Luiđa Škrelju, predsjednika Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da neodložno, na osnovu člana 62 stav 4 Poslovnika, sazove sjednicu Odbora radi raspisivanja konkursa za predsjednika Državne izborne komisije (DIK).

Podsjećamo da je Đorđije Vukčević, predsjednik DIK-a, po sopstvenom kazivanju, Skupštinu još u oktobru 2019. godine obavijestio o činjenici da 17. januara 2020. puni 67 godina. Osim toga, ova činjenica je bila poznata poslanicima i prilikom predlaganja Vukčevića za predsjednika DIK-a u Administrativnom odboru.

Kako puna tri mjeseca Administrativni odbor nije uradio ništa u vezi sa ovim pitanjem, krajnje je vrijeme da se konačno raspiše konkurs jer danas aktuelnom predsjedniku DIK-a po sili zakona mandat mora prestati. »

Centar za građansko obrazovanje (CGO) konstatuje da su neusaglašene izjave i interpretacije zakona od strane predsjednika Administrativnog odbora, Luiđa Škrelje, i predsjednika Državne izborne komisije (DIK), Đorđija Vukčevića, ubjedljiv odraz stanja u kojem se nalaze institucije koje treba da kontrolišu najvažniji proces u jednom demokratskom društvu  odnosno izborni proces.

Iz izjave Vukčevića proizilazi da je Skupštinu Crne Gore obavijestio 10. oktobra 2019.godine o tome da stiče starosnu penziju, što je tačno, ali je sporno njegovo tumačenje da može ostati na sadašnjoj poziciji dok Skupština drugačije ne odluči. Takođe, postavlja se pitanje: zašto Skupština nije ništa preduzela više od tri mjeseca da izabere novog predsjednika, a posebno znajući da je 2020.izborna godina? »