Priznavanje inostranih diploma se mora sistemski i institucionalno adresirati

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuje da se pitanje priznavanja inostranih diploma mora adekvatno i institucionalno riješiti a vodeći računa kako o poštovanju međunarodnih standarda, tako i nacionalnih interesa države Crne Gore. Ovo je posebno važno s obzirom na ogroman i rastući broj inostranih obrazovnih isprava koje stižu sa obrazovnih ustanova iz regiona, ali i šire, a čija je reputacija krajnje upitna, na što smo godinama upozorali i  Ministarstvo prosvjete.

Iz tih motiva, CGO je imao i predstavnicu u Radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o priznavanju i inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija. »

Slučaj “Kaluđerski laz” – jedna u nizu palih optužnica za ratne zločine

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, u sklopu edicije “Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori“, objavio drugu po redu publikaciju slučaj “Kaluđerski laz”. Edicija je uspostavljena sa publikacijom slučaj “Morinj”.

Objedinjavanjem ključnih i autentičnih dokumenata iz procesa ratnih zločina u Crnoj Gori, ovog puta za slučaj “Kaluđerski laz”, CGO želi da ubrza raskidanje sa negativnom praksom neadekvatnog procesuiranja ratnih zločina, izgradnju potrebnog institucionalnog okvira i ohrabri konstruktivno suočavanje sa prošlošću. Takođe, na ovaj način se omogućava budućim pravnicima, istraživačima i drugoj zainteresovanoj javnosti, da imaju lakši uvid integralno u sve aspekte suđenja. Ovakva struktura publikacije daje doprinos budućim akcijama koje bi trebalo da vode otkrivanju i procesuiranju odgovornih za ovaj ratni zločin. »

Potrebna promjena pristupa prema studentima, ali i veći stepen studentskog aktivizma

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana studenata koji se obilježava 17.novembra, ukazuje na značaj unaprijeđenja položaja studenata ali i potrebu većeg stepena studenskog aktivizma u razvoju društva.

Na crnogorskim univerzitetima, prema posljednjim zvaničnim i dostupnim podacima, studira preko 25, 000 studenata. Iako se radi o značajnom broju onih koji mogu doprinijeti i društvenim i političkim promjenama, ova grupacija ostaje nedovoljno vidljiva i aktivna.

Prema nalazima CGO-a za potrebe „Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/2019“, mladi su polovično zadovoljni kvalitetom obrazovnog sistema, a značajan broj njih (62,91%) je uvjeren u potpunosti u postojanje slučajeva korupcije u obrazovanju. Takođe, ogromna većina mladih smatra i da obrazovni sistem nije dovoljno usklađen sa potražnjom na tržištu rada (74,6%), a što se reflektuje i u visokoj stopi nezapošljenosti mladih u Crnoj Gori. »

Radni dokument EK potvrđuje stagnaciju procesa u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuje da juče predstavljeni Radni dokument EK o stanju u poglavljima 23 i 24 potvrđuje naše navode da Crna Gora u ovim oblastima stagnira, a u nekim dijelovima bilježi i regresiju.

Ovaj dokument nastavlja da eksplicitnije i dublje ukazuje na probleme koji su rezultat izostanka suštinske političke volje da se proces pregovora sa EU i demokratizacije Crne Gore izvede valjano, kao i na primat partijskog nad javnim interesom.

Evropska komisija ukazuje i na pitanja koje je ranije i CGO, sa kolegama u sektoru, problematizirao a koji se osobito odnose na stanje u pravosuđu, medijima i borbi protiv korupcije.

U tom kontekstu, iznimno je važno i što Evropska komisija daje osvrt na Sudski savjet koji je sebe u posljednjem periodu iznimno negativno pozicionirao, počev od načina sprovođenja intervjua sa kandidatima (o čemu su kolege iz Akcije za ljudska prava (HRA) detaljno i argumentovano obavijestile javnost), preko sukoba interesa određenih članova Sudskog savjeta u odnosu na intervjuisane kandidate, a što su CGO,  HRA, Institut alternativa i MANS procesuirali i prema Agenciji za spriječavanje korupcije (ASK). Evropska komisija je jasno izrazila i svoju zabrinutost u odnosu na ponovni treći mandat predsjednice Vrhovnog suda uprkos Ustavu koji postavlja ograničenje na dva mandata, ali i zbog drugih spornih reizbora predsjednika sudova koji su već imali dva mandata, dovodeći u pitanje način na  koji Sudski savjet tumači Ustav i zakon. Ovim se suštinski potvrđuje partijsko-partikularno odlučivanje Sudskog savjeta uz ignorisanje ustavnog i zakonskog okvira. »