AZLP potvrdila navode CGO-a da DIK krši zakon

Agencija za zaštitu ličnih postupaka i slobodan pristup informacijama (AZLP) donijela, po inicijativi Centra za građansko obrazovanje (CGO), rješenje u kojem se ocjenjuje da je Državna izborna komisija (DIK) suprotno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti povjerila poslove obrade potpisa podrške službenicima Skupštine Crne Gore, angažovanim na tim poslovima uoči parlamentarnih izbora održanih 30.8.2020. godine.

Ovim rješenjem potvrđeni su raniji navodi CGO-a da angažovani službenici ne posjeduju odgovarajući osnov za obradu tih podataka. CGO pozdravlja naknadnu razboritost AZLP-a, koja je i pored zapisnika o izvršenom nadzoru u kojem nisu utvrđene nepravilnosti, ipak donijela ovu odluku.

Rješenje dostupno na:
http://www.azlp.me/docs/zastita/Rje%C5%A1enja%202020/Rje%C5%A1enje%20Dr%C5%BEavna%20izborna%20komisija.pdf

Nadležni organi da ispitaju regularnost konkursa Ministarstva nauke

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je inicijativu Upravi za inspekcijske poslove za pokretanje postupka nadzora u Ministarstvu nauke Crne Gore, te ispitivanje eventualnih neregularnosti u vezi sa ovogodišnjim konkursom tog Ministarstva. Takođe, poslate su žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog uskraćivanja podataka CGO-u od strane Ministarstva nauke.

Konkurs se odnosio na dodjelu stipendija za doktorska istraživanja na univerzitetima u Crnoj Gori, a upitna je regularnost čitavog postupka i zbog netransparentnosti rada Ministarstva nauke, čak i oko objavljivanja bazičnih informacija, kako proaktivno tako i po zahtjevu CGO-a.

CGO je, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, od Ministarstva nauke tražio odluke o imenovanju međunarodnih eksperata koji su vršili evaluaciju pristiglih prijava na ovom konkursu, zatim njihove biografije i reference, podatke o trajanju administrativne provjere pristiglih prijava, te podatke o vremenskom periodu u kojem je izvršena evaluacija uz prateće izvještaje. Od Ministarstva nauke je tražena i rang lista svih prijavljenih kandidata, kao i podaci o opredijeljenim i ukupno raspodijeljenim iznosima za ove stipendije. Ministarstvo nauke je dostavilo CGO-u rješenja kojima se u najvećem dijelu odbija pristup svim traženim informacijama. »

Kad politička elita podcijeni građane – parlamentarni izbori 2020.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Friedrich Ebert (FES) objavili su analizu Kad politička elita podcijeni građane – parlamentarni izbori u Crnoj Gori koja iz postizborne optike daje pogled na nalaze istraživanja javnog mnjenja prema nizu društveno-političkih pitanja sprovedeno prije izbora, a koji su refleksiju imali prema izbornim ponudama, ali mogu biti upućujući i u narednom periodu za političke aktere.

Autorski tim činili su prof. dr Zoran Stoiljković sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Miloš Vukanović, istoričar i savjetnik u CGO-u i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, koja je takođe i urednica publikacije.

U analize se apostrofira značajna emancipacija građanstva, uprkos turbulentnim tranzicionim lomovima i izostanku adekvatnog vođstva, što odgovorni političari i lideri moraju imati u vidu i razmišljati van okvira projektovanog rezultata ili uskih partijskih interesa. »

U Sudski savjet mora ući visoko stručni kadar sa integritetom

Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva novi saziv Skupštine Crne Gore da odgovorno pristupi izboru članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

U tom pravcu, CGO poziva i predsjednika Skupštine Crne Gore, Aleksu Bečića, da što prije stavi na dnevni red Prijedlog koji je dostavio Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu iz ranijeg, odnosno 26. saziva, a koji nije prošao u prvom krugu sa potrebnom 2/3 većinom 30.jula 2020, kako bi se taj postupak okončao u drugom krugu i stvorili uslovi za sprovođenje novog i zaista otvorenog konkursa.

Posljedice višedecenijske vlasti jedne partije su duboke i biće potrebno dosta vremena da se sistem postavi na zdrave osnove a institucije učine nezavisnim i profesionalnim. Između ostalog, jedna od posljedica bila je i demotivacija kvalitetnih kandidata koji nijesu bliski vladajućoj većini da se prijave za važne pozicije u institucije u kojima se upravo traži nezavisnost, integritet i stručnost. To je rezultiralo negativnom selekcijom, tamo gdje je prethodna vladajuća većina u Skupštini mogla sama donositi odluke o izborima i imenovanjima. »