Učenjem o Holokaustu sprječava se zaborav, razvija znanje i empatija

Uoči 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva sve društvene aktere da odbranimo sjećanje na ovaj zločin od protoka vremena, zaborava i pratećih procesa relativizacije i negiranja.

U vrijeme eskalacije zabrinjavajuće retorike u crnogorskom društvu, važno je podsjetiti se ideja i riječi koje su decenijama i uporno kreirale atmosferu za jedan od najvećih zločina u ljudskoj istoriji. Naime, Holokaust nije započeo 30ih godina XX vijeka već mnogo ranije. Društvo je postepeno postajalo neotporno i ranjivo na ekstremističke ideje, a posljedično i okrutno prema ideološki izmišljenom neprijatelju. Radikalne grupe i političari su prvo lokalnim, a kasnije i nacionalnim, djelovanjem ispipavali što je prihvatljivo reći, a kasnije i uraditi, dok govor mržnje i nasilje nisu postali prihvatljivi. Grupisali su građane, a kasnije ih i kategorisali, kreirajući od sugrađana ljude s kojima nema suživota. »

Problemi u obrazovanju moraju biti u fokusu Vlade

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana obrazovanja, ukazuje da obrazovanje u Crnoj Gori nije jednako dostupno svim učenicima u vrijeme pandemije korona virusa. Pandemija je naglasila brojne probleme i produbila diskriminaciju među djecom i mladima, na što opominju i empirijski nalazi.

Istraživanje UNICEF-a, uz podršku Britanske ambasade u Crnoj Gori, koje je obuhvatilo roditelje ili staratelje djece školskog uzrasta, ukazuje da oni imaju izrazito negativno mišljenje o učenju na daljinu, a gotovo 3/4 roditelja koji ne podržavaju učenje na daljinu navode da djeca gube motivaciju i radne navike. Dodatno, skoro 60% tih ispitanika je mišljenja da to ima loš efekat na socijalizaciju djece, odnosno da se udaljavaju od vršnjaka. Indikativno je i da više od polovine cijeni da je kvalitet obrazovanja nizak u odnosu na tradicionalnu nastavu, što je zabrinjavajuće imajući u vidu i ranije loše rezultate PISA testiranja. Dodatno, mnogi roditelji u borbi za egzistenciju ne mogu opredijeliti dovoljno vremena da bi pomogli djeci u savladavanju gradiva niti zamijeniti nastavnike, a ukazuju i da organizacija učenja na daljinu  nije učinkovita. Takođe, nerealno je očekivati da djeca u uzrastu osnovnog obrazovanja imaju taj nivo samostalne odgovornosti koji bi ovo prevazišao. Na sve to treba dodati problem (ne)dostupnosti ovakvog obrazovanja, a istraživanje daje podatak da oko 13 % djece i mladih nema dostupnu tehniku za online obrazovanje. Ako se pođe od činjenice da osnovno obrazovanje pohađa 68,000 učenika, a srednje oko 28,000  onda dolazimo do brojke od oko 12,500 djece u Crnoj Gori koji praktično nemaju nastavu jer su bez osnovnih sredstva da bi je pratili u cjelosti. Ova brojka za državu veličine Crne Gora bi morala biti crvena lampica za donosioce odluka. »

Dan novinara da bude povod za ponos, a ne brigu

Uoči 23. januara – Dana novinara Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestita svim novinarima/kama u Crnoj Gori njihov dan uz nadu da će njihova bezbjednost biti neupitna, kao i da će im se brzo poboljšati ekonomski položaj. Sloboda medija je temelj svakog demokratskog društva, a bez novinara koji izvještavaju bez opasnosti po život i ekonomske ugroženosti nema napretka za zajednicu u cjelini.

U izazovima sa kojima se suočava crnogorsko društvo, uloga novinara jeste da ostanu privrženi profesiji, bez obzira ko drži poluge moći. Profesionalni integritet novinara se ogleda u objektivnom informisanju koje doprinosi rasvjetljavanju načina donošenja i kvaliteta odluka od javnog interesa, zatim afirmaciji ljudskih prava i sloboda, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i izgradnji političke kulture u kojoj će se javni diskurs zasnivati na činjenicama. Obaveza je novinara da se kredibilnim izvještavanjem suprotstave bilo kakvim unutrašnjim i spoljnjim manipulacijama različitih interesnih grupa i da vode računa o javnom, a ne partikularnom interesu. »

Vlada u 2020. oborila rekord sa brojem dodijeljenih državljanstava

Centar za građansko obrazovanje (CGO) godinama ukazuje na spornu praksu dodjele tzv. počasnih državljanstava, ali umjesto da se to pitanje sistemski adresira u 2020.godini oboren je rekord sa čak 115 izdatih počasnih državljanstava, od čega je preko trećina iz perioda nakon okončanja parlamentarnih izbora do stupanja na funkciju nove Vlade.

Od 2008. do 2020.godine, crnogorska Vlada je, po podacima koje ima CGO, izdala 390 počasnih državljanstava. U analizi CGO-a   «Počasna državljanstva – kako se i kome dodjeljuju?» se, između ostalog, navode i 203 lica koja su primljena u počasno državljanstvo do jula 2015.godine. To je kasnijih godina dopunjeno sa još 223 lica koja su primljena sukcesivno: dodatnih 10 lica u 2015. godini, 18 lica u 2016. godini, 12 lica u 2017. godini, 10 lica u 2018. godini, 22 lica u 2019. godini i 115 lica u 2020. godini.

Presjek dodijeljenih pocasnih drzavljanstava »

Dug put do pravde – reforma pravosuđa u Crnoj Gori

Duboko politizovano pravosuđe nije bilo spremno za onu vrstu reforme koja bi dala vjerodostojne, mjerljive i održive rezultate mimo zakonodavnih akata i poremetila neke od postojećih monopola moći, pa se nakon osam godina pregovora sa EU upravo pravosuđe pozicionira kao jedna od ključnih prepreka a nema naznaka kako će se i kojom brzinom stanje u ovoj oblasti popravljati, jedan je od zaključaka u studiji Dug put do pravde – reforma pravosuđa u Crnoj Gori, koju su objavili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Friedrich Ebert (FES).

Pravosuđe kao treća grana vlasti, pored zakonodavne i izvršne, nosi ogroman teret očekivanja u tekućem procesu pregovora sa EU. Ovo se naročito odnosi na preuzete obaveze kroz Poglavlje 23, koje sa Poglavljem 24, predstavlja početnu i završnu tačku crnogorskih pregovora sa EU, ali i ukupnih reformskih procesa u državi.  Međutim, nespremnost donosilaca odluka na političkom nivou u Crnoj Gori, ali i nedovoljna nezavisnost čelnika pravosuđa od političkih i vezanih uticaja, uz nedosljednost EU u insistiranju na ispunjavanju mjerila koja reformišu oblast pravosuđa dovela je do stagnacije, a u nekim aspektima i regresije, kad je riječ o reformi pravosuđa u Crnoj Gori, ocjenjuje autorski tim koji su činili dr Vladimir Vučković, saradnik na programima u CGO-u, Mira Popović, koordinatorka programa u CGO-u i Siniša Gazivoda, advokat. »