Zajedničko saopštenje organizacija civilnog društva i pojedinaca povodom napada na Vladimira Arsenijevića u Beogradu i sprječavanja komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici

Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regiona najoštrije osuđuju fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, do koga je došlo jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu, čime je spriječeno i održavanje memorijalnog okupljanja povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Prema svjedočenju samog Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala ga je na mjestu gdje je trebalo da se održi komemoracija u organizaciji koalicije „Ljudi pamte ljude“. Napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske koji su taj genocid izvršili. Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz bezbjednosnih razloga, a što znači da su napadači ostvarili neposredan cilj: spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počast žrtvama genocida. Događaju je, prema najavama, trebalo da prisustvuje i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji, što ovaj napad dodatno čini i udarom na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regionu.

Prizor organizovane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema da odâ počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tokom Hitlerovih ofanziva u Drugom svjetskom ratu organizovano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, ne bi li javni prostor očistili od neposlušnih glasova prije nego što nasilje totalno zavlada. Potpisnice ove izjave smatraju da takva paralela nije pretjerana, već da predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević.

Potpisnice ove izjave smatraju da ovaj napad na Arsenijevića nije ni prvi, ni izolovan incident, već direktna posljedica višedecenijske politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode zvanične institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, uporedo veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude istorijskog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji insistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.

Odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama tolerišu i podstiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad braniocima kulture sećanja proći bez ozbiljnih posljedica.

Sprječavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji. Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mjestu planirane komemoracije je očigledan simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.

Književnik i aktivista Vladimir Arsenijević je decenijama, kroz rad udruženja Krokodil i lični angažman, gradio prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regionu i na svjetskom nivou. U kontinuitetu ulaže trud u suočavanje sa nasleđem ratova devedesetih na bazi činjenica. Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom.

Pozivamo:

  1. Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljno i transparentno istraže napad, identifikuju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
  2. Državne organe da obezbijede fizičku bezbjednost Vladimira Arsenijevića, kao i svih aktivista koji će se večeras okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, i da javno osude napad na najvišem nivou.
  3. Najviše državne zvaničnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu sa praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid istorijskog revizionizma, jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
  4. Institucije Republike Srbije da 11. jul uvrste u zvanični kalendar datuma koji se obilježavaju, čime bi se doprinelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.
  5. Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije da osude ovaj napad, prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
  6. Medije i javnost u regionu da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.
  7. Izražavamo punu solidarnost sa Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista „Ljudi pamte ljude“ i svima onima koji, uprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju da se zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regionu.
  1. Akcija za ljudska prava (HRA), Crna Gora
  2. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Hrvatska
  3. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Crna Gora
  4. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Crna Gora
  5. Forum Bošnjaka, Crna Gora
  6. Eduko plus, Crna Gora
  7. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Crna Gora
  8. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“,Crna Gora
  9. Prima, Podgorica, Crna Gora
  10. Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Crna Gora
  11. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Crna Gora
  12. Udruženje pravnika Crne Gore, Crna Gora
  13. Savez za djecu i mlade “Kuća”, Crna Gora
  14. Institut za medije Crne Gore, Crna Gora
  15. Asocijacija Spektra, Crna Gora
  16. Crnogorski ženski lobi (CŽL), Crna Gora
  17. maj, Crna Gora
  18. NOVA Centar za feminističku kulturu, Crna Gora
  19. Centar za ženska prava (CŽP), Crna Gora
  20. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Crna Gora
  21. Inicijativa mladih za ljudska prava, Crna Gora
  22. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Crna Gora
  23. Prazan prostor, Crna Gora
  24. Crnogorski PEN centar, Crna Gora
  25. Crnogorsko filološko društvo, Crna Gora
  26. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Crna Gora
  27. Juventas, Podgorica, Crna Gora
  28. Građanska alijansa, Podgorica, Crna Gora
  29. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
  30. Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
  31. Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i politike sjećanja, Crna Gora
  32. Paula Petričević, građanska aktivistkinja, Crna Gora
  33. Milena Bešić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
  34. Maša Elezović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
  35. Balša Brković, Crna Gora
  36. Varja Đukić, glumica, Crna Gora
  37. Nikola Nikolić, pisac, Crna Gora
  38. Sead Šabotić, reditelj, Crna Gora
  39. Dragana Tripkoviić, spisateljica, Crna Gora
  40. Jelena Nenezić, glumica, Crna Gora
  41. Mladen Ivanović, aktivista, Crna Gora
  42. Dragan Prelević, advokat, Crna Gora
  43. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Crna Gora
  44. Centar za obuku i obrazovanje, Crna Gora
  45. EXPEDITIO, Crna Gora
  46. ŠkArt, Crna Gora
  47. Novinarski krug, Crna Gora
  48. Neđeljko Rudović, novinar, Crna Gora
  49. Željko Vušurović, dramaturg, Crna Gora
  50. Velida Hodžić, aktivistkinja, Crna Gora
  51. Tanja Pavićević, novinarka, Crna Gora
  52. Milica Kankaraš Berber, muzičarka i aktivistkinja, Crna Gora
  53. Branka Backović, Crna Gora
  54. Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Crna Gora
  55. Ivan Blažević, Evropski Fond za Balkan (EFB)
  56. Inicijativa Za Hrvatsku slobode, Hrvatska
  57. Zaklada Solidarna, Hrvatska
  58. Pariter, Hrvatska
  59. Tena Prelec, Sveučilište u Rijeci / BiEPAG, Hrvatska
  60. CROSOL -Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Hrvatska
  61. Udruga Domino, Hrvatska
  62. Centar za mir Osijek, Hrvatska
  63. Udruženje za razvoj kulture “URK”/Klub Močvara, Hrvatska
  64. Bacači sjenki, Hrvatska
  65. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Zagreb, Hrvatska
  66. Dugine obitelji, Hrvatska
  67. Inicijativa mladih za ljudska prava, Hrvatska
  68. Marko Sjekavica, pravnik, kustos i aktivist, Hrvatska
  69. Gordana Knežević Miličić, Hrvatska
  70. Maja Sever, novinarka, Hrvatska
  71. Sindikat novinara Hrvatske, Hrvatska
  72. U dobroj vjeri, Hrvatska
  73. Tanja Dabo, vizualna umjetnica, Hrvatska
  74. Ivica Prtenjača, pjesnik, Hrvatska
  75. NO SH/T mreža, Hrvatska
  76. Rajko Grlić, redatelj, Hrvatska
  77. Goran Božičević, građanski aktivista, Hrvatska
  78. Dijana Cetina Mlađenović, Hrvatska
  79. Adrijana Cvrtila, Hrvatska
  80. Mladen Majetić, Hrvatska
  81. Sanja Sarnavka, Hrvatska
  82. Ivica Buljan, redatelj, Hrvatska
  83. Centar za nenasilnu akciju, Srbija
  84. Inicijativa mladih za ljudska prava, Srbija
  85. Impuls, Tutin, Srbija
  86. Centar za biopolitičku edukaciju, Srbija
  87. Marija Ratković, Srbija
  88. Elena Premate, Srbija
  89. Olivera Ilkić, Srbija
  90. Vesna Vučković, Srbija
  91. Saša Pernat, Srbija
  92. Udruženje mladih “Naš svet, naša pravila”, Srbija
  93. Emilija Milenković, studentkinja i aktivistkinja, Srbija
  94. Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan, Srbija
  95. Evropski fond za Balkan, Srbija
  96. Muzej 90-ih, Srbija
  97. Aida Ćorović, aktivistkinja, Srbija
  98. Branislav Dimitrijević, istoričar umjetnosti, Srbija
  99. Vukan Simonović, novinar, Srbija
  100. Slobodanka Ast, novinarka, Srbija
  101. Jelena Trpković, umjetnica, Srbija
  102. Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe, Bosna i Hercegovina
  103. Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Bosna i Hercegovina
  104. Edvin Kanka Ćudić, aktivista, Bosna i Hercegovina
  105. Nidžara Ahmetašević, novinarka, Bosna i Hercegovina
  106. Feđa Štukan, glumac, Bosna i Hercegovina
  107. Edina Hadžikadunić, Bosna i Hercegovina
  108. Sabina Mujezinović, aktivistkinja, Bosna i Hercegovina
  109. Alma Šuman, Bosna i Hercegovina
  110. Snježana Hadžić, Bosna i Hercegovina
  111. Refika Dedić, Bosna i Hercegovina
  112. Zinaida Dimitrijević, doktor nauka, Bosna i Hercegovina
  113. Miomirka Mila Melank, Bosna i Hercegovina
  114. Fehma Osmanović, Bosna i Hercegovina
  115. Igbal Memišević, Bosna i Hercegovina
  116. Melisa Begagić, Bosna i Hercegovina
  117. Fond za humanitarno pravo, Kosovo
  118. Liberal Alternative Institute, Sjeverna Makedonija
  119. Valentina Samac, dramaturškinja i rediteljka, Sjeverna Makedonija
  120. IUSTICOM
  121. Sadija Purković, Švedska
  122. Tamara Kovačević, Slovenija

Spisak i dalje otvoren za potpisivanje …