Umjesto da je predsjednik Vlade i Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić ili neki drugi predstavnik te političke partije – najodgovornije za ulazak naše države u EU – juče konačno saopštio da osuđuje telegram saučešća predsjednika Skupštine Andrije Mandića povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića, to se nažalost još nije dogodilo.
Umjesto toga, dobili smo politički performans kojim je Jelena Nedović predstavljena kao žrtva napada iz civilnog sektora. Umjesto da se PES izvinio ili ogradio od onoga što je Nedovićka izgovorila, o čemu postoji snimak – da PES neće podržati smjenu Mandića, koji je izrazio saučešće zbog smrti osobe odgovorne za genocid u Srebrenici, jer podržavaju odluke međunarodnih sudova u Hagu ali poštuju i žrtve u Bratuncu – napadnuti smo da izmišljamo da se takvom formulacijom relativizuje i opravdava genocid u Srebrenici.
Ostavljamo javnosti da o tome sama prosudi, i to uz pomoć stručne literature, na primjer besplatno na internetu dostupne knjige “Gubljenje ljudskosti – Srebrenica kao istorijska činjenica” dr Dragana Popovića, u kojoj su opisani tipični narativi poricanja tog genocida, uključujući taj.
Nesporno je da sve civilne žrtve, u Bratuncu i na drugim mjestima, zaslužuju pijetet, istinu i odgovornost. Međutim, zločin, kao što je genocid u Srebrenici, i veličanje onih koji su zbog toga osuđeni, ne može se relativizovati bilo kakvim “ali”, kako je to Nedović učinila.
Ponovo pozivamo Milojka Spajića, predsjednika PES-a i predsjednika Vlade, da jasno osudi slanje telegrama zbog smrti ratnog zločinca Ratka Mladića. Pozivamo da se smjenom Andrije Mandića, koji je taj telegram poslao, pošalje telegram podrške majkama Srebrenice.
Pozivamo Vladu da odricanjem podrške i svakom drugom javnom funkcioneru koji glorifikuje bilo kog ratnog zločinca, izrazi podršku i porodicama žrtava tog zločinca. To su te evropske vrijednosti, ništa drugo.
Ukazujemo da agresivna kampanja koja je buknula protiv predstavnika civilnog društva od strane funkcionera PES-a i naloga na društvenim mrežama bliskim vlasti ipak pokazuje da je neprijatno braniti podržavaoce ratnih zločinaca i da se pokušava skrenuti tema na druge ratne zločine koje niko ne osporava.
Nevladine organizacije:
1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović
4. Juventas, Ivana Vujović
5. Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“, Demir Ličina
6. Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
7. Centar za ženska prava (CŽP), Maja Raičević
8. PRIMA, Aida Perović
9. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković
10. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović
11. Dr Martin Schneider-Jacoby Association, Zenepa Lika
12. Udruženje LBTQ žena “Stana”, Ana Dedivanović
13. Ženska akcija, Slavica Striković
14. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić
15. Antifašisti Cetinja, Filip Kuzman
16. Sigurna ženska kuća, Budislavka Mira Saveljić
17. Građanska inicijativa 21. maj, Rade Bojović
18. Prvi ženski ekološki pokret u Crnoj Gori – Ecopatriotizam, Ivana Čogurić Rašović
19. Centar za kulturu Bihor, Mirsad Rastoder
20. Ikre Rožaje, Velida Hodžić
21. Centar za romske inicijative, Fana Delija
22. Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević
23. 35mm, Darko Ivanović
24. Ipso Facto, Milena Popović Samardžić
25. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović
26. Crnogorski PEN centar, Boban Batrićević
27. Crnogorsko filološko društvo, Milan Marković
28. Institut za medije Crne Gore, Olivera Nikolić
29. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
30. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nevenka Vuksanović
31. Green home, Azra Vuković
32. Udruženje za zaštitu i promociju prava građanina “Pravozastupnik”, Budislav Budo Minić
33. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Lidija Guberinić
34. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca”, Elvis Beriša
35. Forum Bošnjaka Crne Gore
36. Bonum – Pljevlja, Milan Medenica i Ruždija Strujić
37. Ul-Info, Mustafa Canka
38. Multimedijal, Željko Đukić
39. Fond za progresivne politike, Ćazim Lisičić
40. Husein Paša, Denijal Geljić
41. Expeditio, Tatjana Rajić
42. Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore (Igmanska inicijativa)
43. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Dragana Tripković
44. Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK), Vasko Raičević
45. Udruženje pravnika Crne Gore
46. STEGA – Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru
47. Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
48. Aktivna zona, Miloš Marković
49. Mogul, Džemal Perović
50. Agencija za lokalnu demokratiju Nikšić, Kerim Međedović
Građanske aktivistkinje i aktivisti:
1. Jovana Marović
2. Dina Bajramspahić
3. Paula Petričević
4. Milena Bešić
5. Aleksandar Dragićević
6. Darko Saveljić
7. Emir Pilav
8. Nikoleta Đukanović
9. Milica Kankaraš Berber
10. Sabina Talović
11. Goran Đurović
12. Almedina Dodić
13. Danijel Kalezić
14. Biljana Maslovarić
15. Mato Kankaraš
16. Veselin Radulović
17. Mladen Ivanović
18. Milo Perović
19. Aleksandar Saša Zeković
20. Vuk Iković