Bježanje od rasprave o mračnoj prošlosti ne vodi u bolju budućnost

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje, potpisnici apela od 9. septembra 2026. godine, najoštrije osuđuju to što je vladajuća većina na sjednici od 24. septembra izbjegla raspravu i glasanje o odgovornosti predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Vlast je time pokazala da nije dorasla evropskim vrijednostima. Demonstriran je politički kukavičluk i pogubna ideologija koja od devedesetih opravdava ratne zločine.

Nedostatak kvoruma utvrđen je na netransparentan način. Prozivka je obavljena bez mikrofona, novinarima, snimateljima i fotoreporterima nije bio dozvoljen ulazak u plenarnu salu, a direktnog prenosa nije bilo. Javnost nije mogla ni da čuje prozivku ni da prati šta se u sali dešava. Navedena atmosfera sa sjednice je ponižavajuća za Crnu Goru i kontrolnu funkciju Skupštine Crne Gore. Ovakva netransparentnost oko utvrđivanja odgovornosti predsjednika Skupštine dodatno svjedoči o bježanju od odgovornosti.

Zbog nedostatka kvoruma Crna Gora je pala na moralnom testu. Poslanici PES-a, Demokratske Crne Gore, DNP-a, NSD-a i SNP-a, nezavisni poslanici Radinka Ćinćur, Danilo Jokić i Dragan Bojović, kao i poslanik Albanskog foruma Nikolla Camaj ugrozili su napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji kako bi zaštitili Mandića i glorifikaciju ratnog zločinca. Umjesto da se pojave i javno preuzmu odgovornost za svoj stav, izbjegli su da se pred građanima odrede prema poštovanju žrtava i pravosnažnih presuda međunarodnih sudova, što su univerzalne civilizacijske vrijednosti. Tome je doprinijela i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur, koja je nedolaskom pomogla Mandiću da izbjegne glasanje o odgovornosti.  Posebno razočarava i Nikolla Camaj, koji je javno obećao da će prisustvovati sjednici i glasati za Mandićevo razrješenje.

U sali su bili poslanici DPS-a, Evropskog saveza, BS-a, GP URA i kluba DUA–HGI, poslanik PES-a Seid Hadžić, poslanik Albanske alijanse Ilir Çapuni, poslanik Albanskog foruma Artan Çobi, te nezavisni poslanici Jevrosima Pejović, Maja Vučelić, Nikola Janović i Miodrag Laković, njih 38, sa Mandićem 39 i dva glasa su nedostajala za kvorum.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić do danas nijednom riječju nije osudio nedjelo predsjednika Skupštine, dok je njegova partija prednjačila u javnoj odbrani Mandića i relativizaciji njegovog čina.

Nema svijetle evropske budućnosti bez poštenog suočavanja s mračnom prošlošću. A ta prošlost je genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. To je opsada Sarajeva, tokom koje je ubijeno više od deset hiljada njegovih građana, i progon nesrpskog stanovništva. Za te užasavajuće masovne zločine pravosnažno je osuđen Ratko Mladić, kome se divi predsjednik crnogorske Skupštine. Evropska budućnost ne gradi se prećutkivanjem takve prošlosti, već njenim priznavanjem, poštovanjem žrtava i jasnim otklonom od zločinačke ideologije.

Naglašavamo da velika većina građana Crne Gore (65,3%, prema istraživanju CGO-a iz 2025.) prihvata da je u Srebrenici počinjen genocid. Građani su očigledno spremniji da se suoče s činjenicama nego pojedine partije koje sebe nazivaju građanskim i proevropskim.

Posebno PES i Demokrate duguju odgovor svojim biračima kako to grade evropsku budućnost štiteći veličanje ratnih zločinaca?! Takvo postupanje je suprotno jasnoj poruci poslanika Evropskog parlamenta da glorifikaciji ratnih zločinaca nema mjesta ni u EU ni u zemljama kandidatkinjama, te da Crna Gora mora poštovati presude međunarodnih sudova, dostojanstvo žrtava i odbaciti svaku relativizaciju ratnih zločina.

Iako članstvo u Evropskoj uniji za Crnu Goru nema alternativu, stvari se moraju nazvati pravim imenom. Poruke evropskih zvaničnika o nastavku saradnje predstavljaju kontinuitet politike dvostrukih standarda. Ako glorifikaciji ratnih zločinaca nema mjesta u EU, ne smije ga biti ni na čelu najvišeg crnogorskog zakonodavnog doma, čiji je legitimitet juče potpuno obesmišljen.

Umjesto da nas integriše kao članicu drugog reda i bez prava veta kao što postoje naznake, neophodno je da EU stalno ukazuje na to da se evropske vrijednosti moraju poštovati svakodnevno.

Svojim postupanjem poslanici vlasti nijesu zaštitili ni Skupštinu ni evropske vrijednosti. Zaštitili su samo Andriju Mandića i time ugrozili put svih nas ka Evropskoj uniji.

Nevladine organizacije:

  1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević
  2. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović
  3. Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“, Demir Ličina
  4. Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
  5. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović
  6. PRIMA, Aida Perović
  7. Juventas, Ivana Vujović
  8. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
  9. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava,  Velija Murić
  10. Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Elvis Beriša
  11. Ul-Info, Mustafa Canka
  12. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
  13. Građanska inicijativa 21. Maj, Rade Bojović
  14. Ekopatriotizam, Ivana Čogurić Rašović
  15. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nevenka Vuksanović
  16. Sigurna ženska kuća, Budislavka Mira Saveljić
  17. Antifašisti Cetinja, Filip Kuzman
  18. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Lidija Guberinić
  19. Multimedijal, Željko Đukić
  20. 35mm, Darko Ivanović
  21. Udruženje za zaštitu i promociju prava građanina “Pravozastupnik”, Budislav Budo Minić
  22. Fond za progresivne politike, Ćazim Lisičić
  23. Ikre Rožaje, Velida Hodžić
  24. Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
  25. Ženska akcija, Slavica Striković
  26. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović
  27. Dr Martin Schneider-Jacoby Association, Zenepa Lika
  28. Korifej teatar, Zoran Rakočević
  29. Društvo crnogorskih izdavača, Vladimir Vojinović,
  30. Institut za medije CG, Olivera Nikolić
  31. Ipso Facto, Milena Popović Samardžić
  32. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković
  33. NOVA Centar za feminističku kulturu, Nataša Nelević
  34. Prazan prostor, Marija Backović
  35. Crnogorski PEN centar, Boban Batrićević
  36. Crnogorsko filološko društvo, Milan Marković

Građanske aktivistkinje i aktivisti:

  1. Dina Bajramspahić
  2. Jovana Marović
  3. Nikoleta Đukanović
  4. Paula Petričević
  5. Emir Pilav
  6. Danijel Kalezić
  7. Almedina Dodić
  8. Milena Bešić
  9. Biljana Maslovarić
  10. Darko Saveljić
  11. Goran Đurović
  12. Milica Kankaraš Berber
  13. Sabina Talović
  14. Ana Milović Jasikovac
  15. Vesna Rajkovic Nenadić