Povodom 8. marta Međunarodnog dana žena, Centar za građansko obrazovanje (CGO) želi da ukaže na problem nedovoljne zastupljenosti žena na mjestima donošenja najznačajnijih odluka za crnogorsko društvo, koji opterećuje i ograničava ukupan demokratski proces, racionalnije korišćenje svih kapaciteta u postizanju kvaliteta političkih odluka i mogućnosti ukupnog razvoja.
Uloga žena u političkom odlučivanju, više od pola vijeka od perioda kad su ostvarile pravo glasa u Crnoj Gori, je danas nedopustivo mala u odnosu na izazove sa kojima se suočava Crna Gora u procesu demokratizacije i evropeizacije. Zbog toga je Crna Gora je na udaru kritike, ne samo Evropske komisije, nego i drugih međunarodnih organizacija poput OEBS-a, Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta i Odbora za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama Ujedinjenih nacija.
Evropska komisija u svom izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. konstatuje da su pomaci u oblasti rodne ravnopravnosti ograničeni, te da su najnovije izmjene i dopune izbornog zakonodavstva iz februara prošle godine, koje predviđaju svako četvrto mjesto na izbornim listama za kandidatkinje, samo neznatno unaprijedile političku participaciju žena, kao i da su neophodni dalji ozbiljniji napori da bi se ostvario napredak i postigao minimum standarda od 30% žena u lokalnim vlastima i parlamentu.
Statistički, po broju poslanica u parlamentu, Crna Gora je posljednja u regionu sa 14,8%(1) a na 119. mjestu od 186 zemalja svijeta u kojima se ovi pokazatelji mjere. U Vladi Crne Gore samo su tri ministrake (17,6%), samo jednu političku partiju vodi žena, dok je procenat odbornica na nacionalnom nivou oko 14%, a samo dvije žene su na pozicijama predsjednica opština. Rijetke su i žene u vrhu upravljačkih struktura političkih partija, a još rjeđe one koje u tim strukturama imaju stvarni uticaj na procese odlučivanja u partiji. Dodatno, na osnovu analiza izbornih lista i statuta političkih partija sa posljednjih lokalnih izbora u jednom broju crnogorskih opština, koji su održani 2014, da se zaključiti da partije nijesu prepoznale potrebu za uspostavljanjem rodne ravnopravnosti, ne poštujući čak ni ono što su minimalni zahtjevi propisani zakonom. Političke partije imaju ogromnu moć u kreiranju javnih politika, stoga su posebno odgovorne za uvođenje principa rodne ravnopravnosti i ostvarenje ženskih ljudskih prava. Od toga da li i na koji način određene političke stranke usvajaju koncept rodne ravnopravnosti, zavisiće u velikoj mjeri i društvena reprezentativnost žena i društveni status koncepta rodne ravnopravnosti.
Neravnopravnost žena u političkom odlučivanju i danas se nalazi u samom korijenu svih drugih kršenja prava žena i njihovog lošeg ekonomskog statusa, nasilja, ugrožavanja prava žena po osnovu pola, bračnog i porodičnog statusa i materinstva u Crnoj Gori.
Zato pozivamo donosioce odluka da primijene politiku rodne ravnopravnosti, kao ustavne kategorije koja bi trebalo da prožima cjelokupan sistem. To podrazumijeva što hitnije dalje izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu koji se odnosi na pitanje postizanja rodne balansiranosti u oblasti političkog učešće u skladu sa preporukama i međunarodnim obavezama Crne Gore.
Paralelno sa usvajanjem novih zakonskih rješenja i kvota u oblasti izbornog zakonodavstva i funkcionisanja političkih partija, strategija podsticanja veće participacije žena u politici mora podrazumijevati razvijanje državnih mjera koje će se efikasno suočiti s problemima uslovljenim tradicionalnim definisanjem rodnih ulogama u društvu, prije svega kroz proces obrazovanje i djelovanje medija, u cilju doprinosa ravnopravnoj raspodjeli rada, jednakim šansama za napredovanje u karijeri i ravnopravnoj raspodjeli porodičnih odgovornosti.
(1) Bosna i Hercegovina ima 21,4 %, Hrvatska 23,8%, Makedonija 30,9%, Slovenija 33,2 i Srbija 32,4% žena
Petar Đukanović, koordinator programa