U društvu koje deklarativno štiti žrtve rodno zasnovanog nasilja, upadljivo je koliko malo pažnje posvećujemo onima koji su svakodnevno na prvoj liniji te borbe. Zapošljeni i zapošljene u nevladinom sektoru, koji pružaju podršku žrtvama, po pravilu, ostaju zanemareni. Dok bi institucije koje su ključne za zaštitu trebalo da funkcionišu kao uvezan i efikasan sistem, stvarnost… »
Sjećam se koliko su mi nekada bezazleno zvučale rečenice koje počinju sa „nemam ja ništa protiv, ali…”. Govorio ih je čovjek koji nikada nije prijetio, već je mirno i polako objašnjavao zašto neko negdje ne pripada. Tek kasnije sam shvatio da se iza tog „ali” krije čitav mehanizam isključivanja. Odbacuju se svi koji su „drugačiji”… »
U najkraćem, značaj pobjede Petera Magyara ogleda se u padu Viktora Orbana. Ishod izbora u Mađarskoj ne znači samo smjenu vlasti u jednoj članici Evropske unije, već potvrđuje da ni dugotrajni sistemi sa izraženim autokratskim elementima nijesu nepobjedivi. Maksima da “moć kvari, a apsolutna moć kvari apsolutno” dobila je još jednu potvrdu padom režima koji… »
Kako bi „Vodič kroz LGBTIQ+ teme za nastavnice i nastavnike osnovnih i srednjih škola“ promijenio odrastanje generacija djece i mladih s kraja 1990-ih i početka 2000-ih. Kad sam gledao emisiju „Jutro“ na TV Prva i slušao Dragana Koprivicu i Mitra Šušića kako govore o priručniku koji treba da pomogne prosvjetnim radnicama i radnicima da prepoznaju… »
Nivo političke komunikacije u Crnoj Gori već duže vrijeme bilježi ozbiljan pad standarda. Iako je to najvidljivije u Skupštini, problem je mnogo širi – prisutan je u javnim nastupima, medijima i na društvenim mrežama. Umjesto argumentovanog dijaloga, dominiraju lični napadi, etiketiranje i osporavanje kredibiliteta, dok podizanje tenzija postaje gotovo osnovni metod političkog djelovanja. Skupština bi… »
Svaki izborni proces, bilo da je neposredan ili se sprovodi u parlamentu, počiva na pravilima izborne matematike. Volja građana iskazuje se kroz poslaničke mandate, dok poslanici dalje biraju nosioce drugih državnih funkcija, većinama koje zavise od prirode i značaja tih funkcija. To je uobičajena i nesporna praksa – sve dok se ne uoče nelogičnosti koje… »
Posljednja decenija XX vijeka za savremenu Crnu Goru i region je period bez premca. Godine raspada države, ratova, zločina, razaranja, izbjeglica, ekonomskog kolapsa, poniženja, bijede i redova za osnovne namirnice. Iako su ratovi, ratni zločini i razaranja najizraženiji dio kolektivnog pamćenja, ekonomske i kulturne posljedice tog perioda podjednako su duboke, oblikujući i danas živote miliona… »
Različiti su oblici totalitarizma, ali zajednička im je težnja da se uspostavi potpuna kontrola nad društvom i uguši svaki glas razuma. Samim tim, i odgovori na takve režime, naročito one koji su kulminirali pojavom fašizma i nacizma u drugoj i trećoj deceniji prošlog vijeka, morali su biti višeslojni. Posebno mjesto u tom otporu zauzima pravnički… »
Kod većine nacionalnih Crnogoraca 1918. godina, s pravom, izaziva negativne emocije. Naime, iako iscrpljena u Balkanskim ratovima, krajem jula 1914. godine Crna Gora je mobilisala svoju vojsku, solidarisala se sa Srbijom prije ijedne druge evropske države, i oko osamnaest mjeseci u Prvom svjetskom ratu borila se na strani saveznika. Bila je među osam evropskih država… »
Kada su evropski studenti 1968. godine izašli na ulice, tražili su socijalne promene i rušenje društvenih tabua – pokrenuli su u nekim zapadno-evropskim zemljama i proces suočavanja sa bolnim delovima nacionalne prošlosti. U Holandiji, kako navodi istoričar Tony Judt, mladi su srušili zid ćutanja oko kolaboracije s nacistima i počeli da čitaju Dnevnik Ane Frank… »