Svaki izborni proces, bilo da je neposredan ili se sprovodi u parlamentu, počiva na pravilima izborne matematike. Volja građana iskazuje se kroz poslaničke mandate, dok poslanici dalje biraju nosioce drugih državnih funkcija, većinama koje zavise od prirode i značaja tih funkcija. To je uobičajena i nesporna praksa – sve dok se ne uoče nelogičnosti koje… »
Kolumne
Zašto staviti 90-e u muzej?
Posljednja decenija XX vijeka za savremenu Crnu Goru i region je period bez premca. Godine raspada države, ratova, zločina, razaranja, izbjeglica, ekonomskog kolapsa, poniženja, bijede i redova za osnovne namirnice. Iako su ratovi, ratni zločini i razaranja najizraženiji dio kolektivnog pamćenja, ekonomske i kulturne posljedice tog perioda podjednako su duboke, oblikujući i danas živote miliona… »
Pravni odgovor na ekstremizam, revizionizam i glorifikaciju zločinaca
Različiti su oblici totalitarizma, ali zajednička im je težnja da se uspostavi potpuna kontrola nad društvom i uguši svaki glas razuma. Samim tim, i odgovori na takve režime, naročito one koji su kulminirali pojavom fašizma i nacizma u drugoj i trećoj deceniji prošlog vijeka, morali su biti višeslojni. Posebno mjesto u tom otporu zauzima pravnički… »
Godina koja je promijenila Crnu Goru
Kod većine nacionalnih Crnogoraca 1918. godina, s pravom, izaziva negativne emocije. Naime, iako iscrpljena u Balkanskim ratovima, krajem jula 1914. godine Crna Gora je mobilisala svoju vojsku, solidarisala se sa Srbijom prije ijedne druge evropske države, i oko osamnaest mjeseci u Prvom svjetskom ratu borila se na strani saveznika. Bila je među osam evropskih država… »
Plenumi i pamćenje: da li studenti mogu ono što država nije htela?
Kada su evropski studenti 1968. godine izašli na ulice, tražili su socijalne promene i rušenje društvenih tabua – pokrenuli su u nekim zapadno-evropskim zemljama i proces suočavanja sa bolnim delovima nacionalne prošlosti. U Holandiji, kako navodi istoričar Tony Judt, mladi su srušili zid ćutanja oko kolaboracije s nacistima i počeli da čitaju Dnevnik Ane Frank… »
Prebiranje kostiju: ko i zašto vrši reviziju istorije u Crnoj Gori?
U vremenu krize identiteta, istorija nije samo nauka koja proučava prošlost ljudskog društva, ona je važno bojno polje političkih sukoba. Upravo zbog toga se savremena Crna Gora suočava s intenzivnim pokušajima revizije istorijske istine. Ne radi se, međutim, o akademskoj debati ili novim naučnim uvidima, već o organizovanom političko-kulturnom projektu s ciljem mijenjanja karaktera države.… »
Kada laži postanu pravilo, a Ustav kolateralna šteta
Ovih dana svjedočimo još jednoj otimačini u najavi – od države Crne Gore i njenih građana. Po staroj lošoj navici, plačkaju je oni koji državom upravljaju, ovog puta i naglašeno diletantski i razbojnički. Malo je toga, na ovom prirodnom parčetu raja koji nazivamo domovinom, ostalo neukaljano lošim privatizacijama, skrivenim dogovorima, korupcijom. Sada je, izgleda, na… »
U zemlji poslušnih i onih drskih
U javnosti se već neko vrijeme govori o namjeri prosvjetnih radnika da krenu u štrajk, a juče je taj štrajk zvanično i počeo. Na ovaj način, prosvjetni radnici nastoje da se izbore za to da Vlada ispoštuje svoje obaveze iz potpisanog Granskog kolektivnog ugovora i poveća im zarade koje su, shodno tom dokumentu, trebale biti… »
Šta je abortivna pilula?
Pravo na abortus se danas pozicioniralo ne samo kao pravno, već i kao političko i vjersko, pitanje koje je godinama unazad predmet brojnih rasprava, kako u pogledu moralnog, tako i pravnog tretmana. Nažalost, još uvijek nije postignut konsenzus o pravu na abortus, što ističu i zagovornici pokreta pro life i pro choice. Ukoliko bi krenuli… »
Kome i čemu služe naša djeca?
„Obrazovanje, to je ono što ostane nakon što zaboravite sve što ste naučili u školi“, kazao je svojevremeno Albert Ajnštajn. Šta to ostaje našim mladim ljudima kada odzvoni školsko zvono? Šta ih zanima? Šta čitaju, šta gledaju? Koji su to sadržaji i kakav je vrijednosni karakter tih sadržaja? Bojim se da pravi odgovor ne znaju… »









