U kojoj godini živimo?

Možda bi adekvatniji naslov bio „u kojem dobu živimo“? I ovdje se ne misli na životnu dob, već na istorijsko doba, odnosno na prepoznatljiv period postojanja društva. Interesantno, koncept istorijskog doba se standardno odnosi na period tehnološkog ili društvenog razvoja. Dok Evropa proživljava doba uspona, napretka i razvoja, region i Crna Gora to ne rade,… »

Aktivističke prakse ANIME u Crnoj Gori – legitimitet i legat

Praveći mapu antiratnog, mirovnog i feminističkog otpora u Crnoj Gori, od 90ih godina do danas, ne smije se zaobići ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor. Djelujući kroz različite aktivističke forme građanskog otpora ratu, kriminalnoj tranziciji, nepravdi, korupciji, patrijarhatu, paralelnim centrima moći, političkoj zloupotrebi privatnog i javnog, ANIMA komunicira sa javnošću u namjeri… »

Bez civilnog društva nema Evrope

Crna Gora se kroz istoriju ponosila ratnim uspjesima, vjekovnom slobodom na porobljenom Balkanu, borbom proziv fašizma i 13. julom… Ali u miru, na prostoru bivše Jugoslavije, pokornijih građana i građanki od njenih nije bilo. Poslije 1948. godine i stradanja na Golom otoku, gotovo da je zamro otpor u ovoj najmanjoj jugoslovenskoj republici. Zaobišlo je nemirno… »

Antiratni pokret u Crnoj Gori 1991/1992

Dvije godine nakon AB revolucije i dolaska „mladih i lijepih“ na čelo Crne Gore, dotadašnji sistem se okrenuo za 180 stepeni. Što se 1988.godine činilo nemogućim, to se desilo brzinom kojom je svijet ostao šokiran. Pao je Berlinski zid i sa njim gvozdena zavjesa. Širom nekadašnjeg Varšavskog pakta održavaju se višepartijski izbori. Litvanija je, u… »

Evropa na raskršću

Evropski projekat gotovo je sigurno najkomplikovaniji i najambiciozniji politički projekat ikada zamišljen, a koji je fazno implementiran od 50-tih godina prošlog vijeka. Vjerovatno je i pretjerano ambiciozno sa moje strane pokušati da njegovu važnost za evropski kontinent svedem na nekoliko paragrafa i objasnim u jednoj kolumni. No, krenuću od pretpostavke da se evropski projekat u… »

Žudnja za Evropom

Umjetnička produkcija u savremenosti djeluje u kontekstu mutikulturnih i transnacionalnih identiteta sa potencijalnošću da ponudi odgovor na reprezentaciju različitih individualnih i kolektivnih pozicija. Nekadašnja pozicija dominantno nacionalnih okvira kulture i umjetničke produkcije određene nacionalnim predznakom ulazila je u dijalog sa drugima, kao forma reprezentacije, kulturne diplomatije i politike prestiža. Funkcionisanje evropskih nacionalnih kultura i samih… »

Čekanje u mjestu

Kad evropski zvaničnik nakon dvije i po decenije priče o pridruživanju i jedinstvu opet zapodjene priču o pridruživanju i jedinstvu nešto se u slušaocu otkine i on pomisli na raspad, na odumiranje i neumitni protok vremena. Jer, predugo traje priča da bi bila uvjerljiva – postoji, da prostite, životni vijek generacije unutar koje bi bilo… »

Bolesni od prošlosti – evropsko pomirenje

Vili Brant, jedna od najznačajnijih ličnosti savremene Evrope, nakon čuvenog poklonjenja žrtvama njemačkog nacizma u varšavskom getu, objašnjavao je, da je učinio jedinu moguću stvar koju čovjek treba da uradi kada se suoči sa stravičnim zločinima počinjenim u njegovo i ime njegove nacije. Tvrdio je da su riječi u takvom trenutku suvišne i da ne… »

Obrazovanje – osnova za progresivnu Crnu Goru

Danas obrazovanje predstavlja ključnu oblast za napredovanje demokratskih država. Mjera odgovornosti donosilaca odluka prema državi i javnom interesu je i odnos prema obrazovanju. Činjenica da je to sad jedan od četiri resora u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, uz prateće kadrovske kontroverze i odsustvo bilo kakve inicijative nove vlasti za poboljšanja u sistemu obrazovanja… »

Kakva nam Crna Gora treba?

Petnaest godina od obnove nezavisnosti obilježavamo bez konsenzusa o tome kakva nam država Crna Gora treba. Društvo je duboko podijeljeno uz tenzije koje gotovo svakodnevno, u nekom obliku, varniče. Tome treba dodati i opterećenje koje je donijela zdravstvena i ekonomska kriza sa kojom se teško nose i razvijenija društva i odgovornije političke strukture. Činjenica da… »