O devedesetima najčešće govorimo kroz zločine, sankcije, bijedu i razaranja, a rijetko o onima koji su se tim politikama suprotstavili – koji su dizali glas, pisali, protestovali i spašavali druge zato što su vjerovali da se mora drugačije. Ova izložba je pokušaj da im odamo zahvalnost, poručeno je prilikom sinoćnjeg otvaranja izložbe „Devedesete: od nepristajanja do otpora” u crkvi Santa Maria in Punta u Budvi.
„Devedesete godine, kao period koji nas i danas snažno određuje, ostavile su duboke ožiljke na naše zajednice, porodice i pojedinačne živote. Ova izložba je prilika da sagledamo kako su se u toj deceniji rađali i činovi hrabrosti, solidarnosti i moralne vertikale, koji su pokazali da ni u najmračnijim okolnostima, čovjek ne gubi moć da bira svjetlost umjesto tame”, kazao je otvarajući izložbu Nikola Jovanović, predsjednik Opštine Budve. Jovanović je naglasio da je to bilo vrijeme u kojem su strah, nesigurnost i podjele često bili nametnuti kao jedini okvir postojanja, ali isto tako i period u kojem su se javljali ljudi i ideje koji su svjedočili da se i u najmračnijim okolnostima mogu pronaći izvori svjetlosti. „Budva, grad hiljadugodišnje tradicije, večeras je sa ponosom domaćin ovog događaja, čime potvrđuje da njeguje kulturu pamćenja kao jednu od svojih temeljnih vrijednosti, podsjećajući nas da je, u vremenima iskušenja, otpor obaveza cijelog društva koje želi da sačuva svoj integritet”, poručio je Jovanović.
Korwin van Strin, prvi sekretar ambasade Kraljevine Holandije, ukazao je na značaj izložbe koja daje osvrt na deceniju koja je promijenila živote miliona ljudi u regionu i šire, uz trajuće posljedice. “Neriješena pitanja poput nacionalizma, populizma i nasilja otvoreno prijete regionalnom i globalnom miru, stabilnosti i prosperitetu. Ako želimo budućnost zasnovanu na međusobnom razumijevanju i povjerenju, a ne na sumnji ili neprijateljstvu, moramo biti spremni da preispitujemo i vlastite uloge i odgovornosti – ne samo tuđe,” naveo je on i naglasio društvenu nužnost samorefleksije, ma koliko ona bila teška. Van Strin je pozdravio napor da se kroz formu izložbe kritički promišlja, istražuje, propisuje i uči o 90-im. “U tom smislu, ovo nije samo muzej prošlosti – već i pogled u budućnost,” zaključio je on, uz zahvalnost autorima, organizatorima i domaćinima izložbe.
“Ova izložba je posebna jer se izdvaja od tradicionalnih narativa, pozivajući nas da istražimo složenu priču koja uključuje lična iskustva, sukobljena sjećanja i višestruke perspektive. Podsjeća nas da istoriju ne pišu samo zvanični arhivi, već i životi onih koji su bili raseljeni, ućutkani ili koji su pružali otpor nasilju”, kazao je Bertran Boše, zamjenik ambasadorke Republike Francuske. “Izložba pruža priliku da ponovo izgradimo razumijevanje, čak i o najtežim pitanjima, pomažući da oblikujemo zajedničku budućnost i društvo koje teži da bude pravednije, otvorenije i otpornije. Ova vizija usklađena je sa projektom Zajednički horizonti, regionalnim programom finansiranim od strane Francuske, koji promoviše inicijative za jačanje dijaloga, izgradnju povjerenja i podsticanje saradnje na Zapadnom Balkanu”, istakao je on, uz ponos što Francuska podržava izložbu.
„Devedesete nijesu bile samo vrijeme rata, mržnje i nasilja, već i vrijeme otpora, jer su postojali ljudi koji su birali drugačiji put – put građanske hrabrosti, solidarnosti i dostojanstva“, kazala je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Uljarević je podsjetila na aktuelne pokušaje da se ta decenija reinterpretira kroz ideološki revizionizam. “Ova izložba je važna jer nas vraća činjenicama, pričama i licima onih koji su imali snage da se odupru“, naglasila je, uz ocjenu da “hrabrost, skopost i integritet nikada nijesu bile dominantne kategorije, ali su uvijek bile pokretač promjene”. Ona je zaključila da je “ta lekcija iz 90-ih jednako važna i danas, kada živimo u vremenu u kojem opet jačaju nacionalizam, netolerancija i autoritarni refleksi, ali u kojem su još dragocjeniji odvažni pojedinci, kao i vrijednosti na kojima je zasnovana i EU“.
„Raduje me što se ova izložba održava upravo u Budvi. Mislim da sa ovom i sličnom postavkom nikada nećemo biti u starijem zdanju i zanimljivijem mjestu“, istakao je jedan od autora izložbe i direktor KC Grad, Dejan Ubović. Pojasnio je da izložba predstavlja samo segment u okviru šire priče o antiratnim pokretima devedesetih i prvim nezavisnim medijima koji su tada nudili alternativu dominantnim narativima. „Danas se dižu spomenici nekim drugim ljudima, a naša je zamisao da bi društvo bolje funkcionisalo kada bi ljudi sa naše Mape heroja – što su Tomo Buzov, Srđan Aleksić i drugi – našli svoje mjesto u udžbenicima istorije“, naveo je on. Ubović je naglasio da je cilj ove inicijative da, prije svega, mladi iz Budve i okoline dobiju priliku da vide, pročitaju i promisle o vrijednostima koje mogu biti temelj jedne bolje budućnosti.
Postavka će biti dostupna javnosti do 30. septembra 2025. godine, svakog dana osim ponedjeljkom od 10:00h do 20:00h.
Izložbu realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.
Maja Marinović, saradnica na programima