Izložba koja otvara dijalog o devedesetima i našoj sadašnjosti

Trideset godina kasnije, primjećujemo zabrinjavajuće sličnosti sa periodom 90-ih, zbog čega ova izložba predstavlja podsjećanje koliko je važno suprotstaviti se retrogradnim ideologijama koje su obilježile to vrijeme i upozorenje da se kao društvo preispitamo i ne ponavljamo greške iz prošlosti, jedna je od poruka sa današnjeg otvaranja izložbe „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ na Cetinju, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za kulturu Prijestonice Cetinje.

Upravo u našem gradu organizovani su antiratni protesti, jedini takvi u tadašnjoj Crnoj Gori, koji su ostali zapisani kao svjedočanstvo da se može i mora birati pravda umjesto sile, ljudskost umjesto mržnje, i otpor umjesto pristajanja”, kazao je otvarajući izložbu Mirko Stanić, potpredsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje. On je istakao da se duh otpora nije ugasio ni kasnije, već je Cetinje ostalo branik građanske Crne Gore, odlučno suprotstavljeno svakom pokušaju potčinjavanja njenog identiteta. „To je nasljeđe koje nas i danas obavezuje – jer se na Cetinju nikada nije ćutalo pred nepravdom, niti trgovalo slobodom“, poručio je Stanić. Iako danas živimo u vremenu koje je drugačije od tih godina, borba za slobodnu i građansku Crnu Goru, nažalost, još uvijek traje. Još uvijek postoje oni koji bi da nas vrate unazad, u podjele i mržnju, ali sam uvjeren da ćemo, baš zbog onoga što su ovi pojedinci pokazali u najtežim godinama, i danas znati da izaberemo put otpora i slobode i, uprkos svim iskušenjima, opstanemo na stubovima građanske i antifašističke tradicije, zaključio je Stanić.

Izložba „ Devedesete: od nepristajanja do otpora” na Cetinju otvara prostor za dijalog o periodu koji je obilježio naše živote i ostavio dubok trag u zajedničkoj istoriji“, poručila je Jelena Lela Milošević, direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje. „To je dio istorije koji služi kao opomena “, kazala je Milošević. Naglasila je da izložba predstavlja priliku da se zapitamo da li idemo pravim putem i da li ponavljamo greške iz prošlosti. „Zato zahvaljujemo organizatorima što su prepoznali Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, kao partnera u realizaciji ove važne teme. Nadam se da će ona imati efekat da nas sve zajedno opomene i upozori da ovakvi periodi zahtijevaju budno, osviješteno društvo i adekvatan demokratski odgovor na njih”, kazala je Milošević.

„Nasljeđe sukoba ostaje prisutno u zajednicama, u porodičnim sjećanjima i u pričama koje narodi pričaju o sebi. Suočavanje s tim nasljeđem nije lako, ali je neophodno“, kazao je Nj.E. Martijn Elgersma, ambasador Kraljevine Holandije. On je ukazao da svaka nacija ima dijelove istorije u koje nije prijatno pogledati i upozorio na današnje prijetnje mirunacionalizam i populizam. „Zato je postavka Muzeja devedesetih toliko važna i hrabra. Ova izložba nas ne zatvara u jednu priču, već otvara prostor za dijalog, razumijevanje i empatiju. Tako postaje više od svjedočanstva o prošlosti – postaje alat za izgradnju iskrenije i humanije budućnosti“, zaključio je ambasador Elgersma.

„Devedesete su bile decenija koja je duboko izmijenila region i čije nasljeđe i danas oblikuje našu stvarnost. Ova izložba je posebna jer ne nudi jednostavne odgovore, već prostor za razumijevanje i dijalog“, poručio je i Bertrand Baucher, zamjenik ambasadorke Republike Francuske, ističući značaj izložbe za promišljanje prošlosti.Francuska je ponosna što podržava ovu izložbu i želim još jednom da izrazim našu iskrenu zahvalnost svima koji su je učinili mogućom. Nadam se da će ova izložba produbiti naše zajedničko promišljanje i podstaći razgovor i povezivanje“, naveo je Baucher.

“Zadovoljstvo mi je što na Cetinju – gradu slobodarskog duha i građanskog otpora – otvaramo izložbu koja nas vraća u jedno od najmračnijih i najpoučnijih poglavlja naše novije istorije. Antiratna energija Cetinja bila je jedan od svetionika razuma u moru ludila u regionu”, navela je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ističući da to obavezuje i na adresiranje aktuelnih izazova, posebno revizionizma. „Istoriju ne čine samo oni koji su vladali, već i oni koji su se suprotstavili – mediji koji su raskrinkavali propagandu, umjetnički otpor slikom i riječju, aktivisti i aktivistkinje koji su branili dostojanstvo, i svi oni građani i građanke koji su birali mir, a ne mržnju“, ocijenila je Uljarević. „Vrijeme prolazi, ali vrijednosti ostaju. Ova izložba je i posveta svim ljudima koji, bez obzira na cijenu, biraju da ostanu ljudi čuvajući obraz i slobodu kroz otpor. I zato je njena prirodna stanica i Cetinje“, zaključila je Uljarević.

Prvi put na Cetinju i srećan zbog povoda – a to je ova izložba koja je antiratna. Ima jedna fotografija sa velikih demonstracija, baš nedaleko sa ovog mjesta izložbe, kada je poručeno: „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče”. Tako da se, u neku ruku, krug zatvara, ali mislim da će ovu izložbu neki doživjeti kao povratak i sjećanje”, kazao je upravitelj Fondacije M90 i jedan od autora izložbe „Lavirint devedesetih Dejan Ubović. On je izrazio nadu da će mladi sa Cetinja, u narednim nedjeljama, posjetiti izložbu i upoznati se s pričama ljudi koji su, u najtežim vremenima, imali hrabrosti da razmišljaju i djeluju drugačije. Važno je da nova generacija vidi da su tokom opsade postojali oni koji su se borilikroz medije, kroz umjetnost, ili kroz ličnu hrabrost, poput Tome Buzova. Takvi primjeri pokazuju da otpor i humanost imaju lice i ime“, poručio je Ubović.

Izložba će biti otvorena na Cetinju, u Galeriji Centra za kulturu Prijestonice, do 25. oktobra 2025. godine, radnim danima od 9:00 do 19:00 i subotom 9:00 do 17:00.

Ova izložba je proizašla iz inicijative „Muzej devedesetih“, koja je do sada imala zapažene postavke u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i Budvi, a u junu 2025. godine je u Beogradu otvorena i stalna postavka „Lavirint devedesetih“. Izložbu realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Maja Marinović, saradnica na programima