Kroz interaktivne metode, učenje van učionice i upotrebu digitalnih alata, nastavni kadar dobija nove mogućnosti da obrađuje osjetljive i kompleksne teme, približavajući istoriju mladima na dinamičan i relevantan način. Takvi pristupi pomažu mladima da razumiju prošlosti kroz više perspektiva, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj edukativnoj radionici “Muzej 90-ih – nov pristup učenju”, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici i na Cetinju, od 17. i 18. oktobra 2025. godine, okupljajući dvanaest istoričara iz Crne Gore i Srbije.
U okviru programa, profesor istorije Igor Radulović u Gimnazije „Podgorica“ održao je čas na temu „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“ sa grupom od oko petnaest učenika i učenica. Čas je poslužio kao primjer kako se kroz nastavu istorije mogu razvijati kritičko mišljenje i razumijevanje odgovornosti u kontekstu suočavanja s prošlošću.
Učesnici i učesnice programa su posjetili i izložbu „Devedesete – od nepristajanja do otpora“ na Cetinju, ali i ispratili istoimenu panel diskusiju koja je juče održana na Cetinju.
Drugog dana, kroz predavanje istoričarke Sanje Radović, razmatrane su drugačije metode u nastavi istorije uz akcentovanje značaja regionalne saradnje, a program je zaokružen sesijom o obrazovnim izazovima i ulozi Muzeja devedesetih u procesu suočavanja s prošlošću. „Bilo mi je drago da sam imala priliku da predstavim nastavnicima i nastavnicama istorije iz Srbije i Crne Gore metodologije i digitalne alate u pristupu istorije devedesetih. Zajedno smo istraživali kako nove tehnologije i zajedničke istorijske čitanke mogu unaprijediti nastavu i povezati učenike sa savremenim pristupima istoriji”, kazala je Radović.
Učesnici i učesnice radionice su je ocijenili kao korisnu i inspirativnu za unapređenje nastave.
„Teme vezane za devedesete i dalje su osjetljive u nastavi istorije,“ kazala je Vesna Kostić, profesorka istorije u OŠ „Jovan Dučić“ u Beogradu. „Svako ko je taj period živio ima svoje viđenje, često zasnovano na ličnim iskustvima, što se prenosi i na učenike i učenice i ponekad je teško promijeniti njihov ugao gledanja. Zato je dragocjeno učiti ih kroz nove metode koje im omogućavaju da razvijaju vlastiti, analitički pogled na prošlost. Učenje van učionice dodatno ih motiviše i otvara prostor za dublje promišljanje“, navela je Kostić.
Zorana Matićević, profesorka istorije u Trećoj beogradskoj gimnaziji, ocijenila je da je koncept Lavirinta 90-ih izazovan na više nivoa. „Devedesete su bile period velikih previranja, o kojem postoje brojni mitovi i različita tumačenja. Istovremeno, to je naša živa rana, u kojoj se prepliću lična i kolektivna istorija. Poseban izazov je pitanje istorijske distance – da li je trideset godina dovoljno da razumijemo taj period?”, navela je ona, ističući da koncept izlože podrazumijeva aktivnu ulogu posjetilaca ”što dodatno angažuje mlade i pruža nastavnicima nove alate da učenike stave u središte procesa učenja“.
Nikola Vukićević, profesor istorije u OŠ „Vuko Jovović“ u Danilovgradu, okarakterisao je radionicu kao izuzetno korisnu i inspirativnu. „Čas koji je održao kolega Radulović imao je vrlo živu atmosferu, a učenici su aktivno učestvovali u diskusiji. Posebno me dojmila posjeta Cetinju i izložbi “Devedesete – od nepristajanja do otpora”, koja je pružila uvid u antiratni duh tog vremena. Sve to, uključujući i panel diskusiju, mi je dalo nove ideje kako da ovu temu približim učenicima devetog razreda,“ kazao je Vukićević.
Ivana Kurtović, nastavnica u OŠ „Mirko Srzentić“ u Petrovcu, istakla je značaj razgovora sa učenicima i kolegama o događajima iz prošlosti ne radi pukog pamćenja činjenica, već razumijevanja okolnosti i odgovornosti. „To je način da učenici razvijaju kritičko mišljenje i uče da kroz dijalog razumiju svijet oko sebe. Povratak građanskog vaspitanja u škole bio bi važan korak ka obrazovanju koje podstiče dijalog, empatiju i odgovornost“, poručila je Kurtović.
Radionica je dio je projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France – AFD.
Maja Marinović, saradnica na programima