Plan rasta bez pune brzine u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo ukazuje da Crna Gora i dalje propušta da iskoristi značajan dio potencijala koje pruža Evropska unija kroz Plan rasta, ključni finansijski instrument namijenjen državama Zapadnog Balkana.

CGO ukazuje da je Vlada 16. januara, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, tj. telefonskim putem, usvojila Treći polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende Crne Gore za Instrument EU za reforme i rast 2024-2027. U tom dokumentu Vlada je konstatovala uspješnu realizaciju 24 mjere, što je značajno ispod planiranog obima.

Izvještaj se odnosi na status realizacije reformskih koraka predviđenih za treći izvještajni period, koji je istekao u decembru 2025. godine, kao i na neispunjene korake iz prethodna dva perioda, odnosno ukupno 45 reformskih koraka. Od 32 koraka čiji je rok za realizaciju istekao u decembru prošle godine, Vlada je 17 označila kao u potpunosti ispunjene. Dodatno, ispunjena su četiri od pet prenešenih koraka iz prvog, te tri od osam iz drugog izvještajnog perioda.

Ukupan stepen dosadašnje realizacije iznosi 36 od planiranih 57 reformskih mjera, odnosno 63.16% od planiranog za dosadašnji period. Interesantno je da je Vlada, uprkos činjenici da je diječ o polovičnom rezultatupraćenom ozbiljnim kašnjenjem u odnosu na prvobitno utvrđene rokove, ovaj učinak ocijenila kao potvrdu posvećenosti ključnim reformskim ciljevima.

Važno je naglasiti da slijedi evaluacija trećeg Izvještaja od strane Evropske komisije, koja daje konačni sud o stepenu ispunjenosti reformskih koraka. CGO podsjeća da su i u prethodnim izvještajnim periodima postojale razlike u ocjenama Vlade i Evropske komisije, te da su nerealne procjene Vlade oko ispunjenosti pojedinih koraka rezultire umanjenom isplatom finansijskih sredstava.

Prema podacima iz posljednjeg izvještaja, od 24 koraka koje je Vlada označila kao ispunjene, osam se odnosi na digitalnu i energetsku, odnosno zelenu tranziciju, šest na oblast vladavine prava, dok se po pet koraka tiče poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora, odnosno razvoja ljudskog kapitala.

Zabrinjavajuća je činjenica da nijesu ispunjene sve obaveze iz prvog izvještajnog perioda ni nakon skoro godinu dana od isteka roka, kao ni pet reformskih koraka čiji je rok bio jun 2025. godine, shodno članu 21 Regulative EU 2024/1449 država. Ipak, Crna Gora još uvijek može dobiti sredstva za te korake ukoliko se utvrdi da su ispunjeni u roku od 24 mjeseca u slučaju obaveza iz prvog, odnosno 12 mjeseci u slučaju koraka iz drugog i trećeg izvještajnog perioda.

Ukoliko Evropska komisija potvrdi ispunjenost koraka iz trećeg polugodišnjeg izvještaja, Crna Gora bi po tom osnovu mogla dobiti oko 59,1 milion eura. Kada se tome dodaju već isplaćena sredstva iz prethodnog perioda, to ukupno iznosi 78,77 miliona, od planiranih 135,55 miliona eura, ili 58%. Važno je naglasiti da se ukupan iznos oslobođenih sredstava proporcionalno umanjuje za oko 7%, na račun prethodno isplaćenog avansa, kao što je i do sada bio slučaj.

Ivan Kašćelan, asistent na projektima