Decenija crnogorskih pregovora sa EU: kako izaći iz kružnog toka?

O publikaciji

Autori: Milica Zindović, Nikola Mirković, Daliborka Uljarević

Godina izdanja: 2022.


Nakon deset godina pregovora sa EU, odrednicu regionalnog lidera u evropskim integracijama Crna Gora je zamijenila odrednicom lidera u dužini pregovora u regionu, jer izuzev Turske nema države koja duže pregovara a sa sve mršavijim učincima koje ni simuliranje reformi više ne može prekriti. Donosioci odluka evropske integracije doživljavaju površno, za njih se retorički zalažu znajući da građani i građanke u ogromnoj većini izražavaju podršku tom procesu, ali ne žele da mu se iskreno posvete u želji da zadrže što više poluga moći.

Izvještaji Evropske komisije (EK), ali i mnogih relevantnih crnogorskih i međunarodnih organizacija, godinama unazad ukazuju na trajuću političku krizu u Crnoj Gori, koju karakteriše fragmentirana i polarizovana politička scena uz izostanak političkog dijaloga i političke volje za reformama. Nema ni dovoljno napora u jačanju institucija, demokratskog preispitivanja i balansa između različitih grana vlasti.

Nove Vlade, koje su formirane nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, propustile su šansu da rade na profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave nastavljajući da je razaraju partijskim i nepotističkim kadriranjem, pregovaračka struktura za pregovore sa EU je ostala bez većinskog dijela institucionalne memorije a nije se ušlo ni u njenu optimizaciju i jačanje. Promjene u zakonodavnom okviru, kao i u praksi, nisu imale za osnovu potrebne reforme već su služile usko partijskim interesima, čime su ograničeni i dometi demokratske konsolidacije države.