Ko i zašto ukida javne rasprave o ključnim propisima

Vlada Crne Gore je bez javne rasprave, u tajnom procesu i bez ikakvog uključivanja javnosti, donijela izmjene Zakona o državnoj upravi. Izmjene Zakona utvrđene su na sjednici od 16. novembra 2017. Tekst izmjena nije dostavljen na razmatranje čak ni Savjetu za reformu javne uprave – savjetodavnom tijelu Vlade koje je, da paradoks bude kompletan, upravo formirano radi razmatranja nacrta propisa, strateških, planskih i analitičkih dokumenata u vezi sa reformom javne uprave. Zakon o državnoj upravi jedan je od ključnih zakona u oblasti reforme javne uprave.

Izmjenama Zakona o državnoj upravi Vlada je ograničila sprovođenje javnih rasprava ”kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta; u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima; kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje.” Ovako širokom formulacijom, ministarstvima je ostavljena mogućnost  da biraju kada će sprovesti javnu raspravu, odnosno, da izbjegnu uključivanje javnosti u  procese donošenja  akata po svom izboru.

Kada je riječ o budžetu, ključni reformski dokument u ovoj oblasti, Program reforme upravljanja javnim finansijama (sastavni dio Strategije reforme javne uprave 2016-2020), ima za cilj veću otvorenost i transparentnost državnog budžeta. Budžetski kalendar koji je definisan Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ne isključuje mogućnost javne rasprave o prijedlogu godišnjeg budžeta, iako je Ministarstvo finansija do sada nije organizovalo. Umjesto dodatnih koraka unaprijed u ovom pravcu, sada se drugim zakonom želi trajno obezbijediti isključivanje javnosti iz procesa formulacije budžeta. Podsjećamo da su javne rasprave o budžetu lokalnih samouprava izričita zakonska obaveza, a da se ovim prijedlogom javna rasprava o državnom budžetu želi zakonom izričito zabraniti. Tako dolazimo do novog paradoksa, a to je da su građani pozvani da učestvuju na javnim raspravama o budžetu u svojim opštinama, dok im je zabranjeno da učestvuju u raspravi o državnom budžetu. Očigledno je da Vlada državni budžet tretira kao svojinu, koja pripada Vladi a ne građanima.  

Dodatno smo iznenađeni ovim rješenjima jer, koliko prošle godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova je, prilikom rasprave o Nacrtu Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona prihvatilo prijedlog većeg broja NVO da se briše zabrana javnih rasprava iz ovog podzakonskog akta. Direktorat MUP-a, koji je tada prihvatio ovaj predlog, je isti Direktorat koji je sada uputio Vladi upravo suprotno rješenje i čine ga mahom isti službenici koji sada rade u ministarstvu sa drugim nazivom.

Stoga pitamo MJU: što se dogodilo u međuvremenu te uticalo na promjenu stava o učešću javnosti u kreiranju najvažnijih zakonskih akata?Kako se i navodi u reagovanju MJU, ova odluka je donešena u konsultaciji sa drugim organima pa pitamo: koji su to organi/ ministarstva predložili ova nazadna rješenja? Da li su eventualno ministri iz ovih resora- ministar finansija i ministar unutrašnjih poslova – tražili ovakva rješenja? Ukoliko jesu, javnosti treba predočiti njihovo obrazloženje takvog zahtjeva kako bi se mogla  objektivno sagledati i takva argumentacija.

Ponuđeni odgovor MJU je neubjedljiv i ne pruža mogućnost za dalju argumentovanu raspravu. MJU navodi  da se prijedlogom zakona javna rasprava zabranjuje za zakon o budžetu i o oblasti bezbjednosti i odbrane, da bi se  „u određenim vanrednim i hitnim situacijama, stvorili uslovi za brzu reakciju po skraćenoj proceduri“.  Cijenimo da se radi se o stvaranju trajnih izuzetaka u oblastima o kojima se javnost nikada neće konsultovati, u hitnoj ili redovnoj proceduri.



Iz dosadašnjeg reagovanja reagovanja MJU po ovom pitanju uočavamo da Vlada Duška Markovića ima novu politiku koja se razlikuje od ranije Vlade, a koja je lošija za transparentnost i saradnju sa nevladinim organizacijama i građanima. Izmjene Zakona o državnoj upravi samo su jedan u nizu nazadnih trendova politike ove Vlade prema široj javnosti u proteklih godinu dana.

Koalicija NVO Saradnjom do cilja trenutno okuplja 99  nevladinih organizacija iz čitave Crne Gore i predstavlja najveću organizovanu koaliciju NVO u Crnoj Gori.

Ana Novaković

Predsjednica Upravnog odbora

  • Centar za građansko obrazovanje (CGO) je član Koalicije NVO Saradnjom do cilja, i u tom kapacitetu ima i predstavnika u UO.