Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuje da se pitanje priznavanja inostranih diploma mora adekvatno i institucionalno riješiti a vodeći računa kako o poštovanju međunarodnih standarda, tako i nacionalnih interesa države Crne Gore. Ovo je posebno važno s obzirom na ogroman i rastući broj inostranih obrazovnih isprava koje stižu sa obrazovnih ustanova iz regiona, ali i šire, a čija je reputacija krajnje upitna, na što smo godinama upozorali i Ministarstvo prosvjete.
Iz tih motiva, CGO je imao i predstavnicu u Radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o priznavanju i inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
Značajan broj prijedloga koje smo podnijeli je usvojen, a dominantno se tiču vrijednovanja ishoda učenja kako bi bila u cjelosti poštovana Lisabonska konvencija, ali i Crna Gora zaštićena od poplave diploma iza kojih ne stoji znanje. Tako su Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija definisana unaprijeđenja u smislu propisanih strožijih kriterijuma za priznavanje. Međutim, CGO je insistirao i na većoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na održiv način. Konkretno, to znači da Ministarstvo prosvjete, u slučaju nedoumice, traži mišljenje o validnosti obrazovne isprave od Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Agencija tu vrstu kontrole vrši i u Crnoj Gori, pa je logično da se ti njeni kapaciteti iskoriste kako bi kreirao institucionalni mehanizam i za provjeru kvaliteta upitnih diploma koje stižu u Crnu Goru. CGO se protivi angažovanju pojedinačnih eksperata, kako to sada stoji u Nacrtu, jer to kreira prostor za diskreciono odlučivanje i moguće koruptivne radnje, a dodatno može dovesti i do dugih postupka.
Cilj ovog zakonskog teksta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma, ali i da preventivno djeluje kroz motivisanje studenata da dobro razmisle šta upisuju. Oni fakulteti koji nude upis i sticanje diplome bez pohađanja nastave (teorijski i praktični dio), ili koji nude polaganje više ispita u danu po dogovoru, ne mogu pružati potrebni kvalitet znanja a samim tim je takva diploma manjkava u dijelu kompetencija. U tom okviru, vjerujemo da ovaj zakonski tekst ima potencijal da u valjanoj primjeni izdiferencira tzv. bijele i crne liste fakulteta.
Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica