Javni servis RTCG – dnevnik jedne vlasti

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je izvještaj Javni servis RTCG – dnevnik jedne vlasti, koji daje osvrt na RTCG u posljednjih godinu dana, i to kako rukovođenja, tako i programskih i finansijskih aspekata rada RTCG. Fokus izvještaja je na RTCG nakon nezakonitih smjena upravljačke strukture u 2018. godini, a posebno na transparentnosti i učinkovitosti aktuelnog Savjeta RTCG. Izvještaj obuhvata i analizu informativnog programa prema osjetljivom pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, zatim presjek gostovanja u ključnim informativnim emisijama na RTCG tokom 2019.godine koji predstavlja naočare kroz koje nam RTCG prikazuje crnogorsku javnost. Analizirani su i finansijski plan i izvještaj za 2019.godinu, kao i nedavno usvojeni Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG, a izvještaj donosi i niz preporuka.

Javni servis RTCG - dnevnik jedne vlasti

U izvještaju se ocjenjuje da se put ka uspostavljanju istinskog javnog servisa u Crnoj Gori pokazao kao trnovit, praćen žilavim otporom crnogorskih vlasti da se odrekne kontrole nad RTCG. Zato su i promjene kroz koje je RTCG za proteklih 18 godina prošao bile više simulirane nego iskreno i posvećeno sprovođene. To je bilo najočiglednije kada je, sticajem okolnosti, u Savjetu nacionalnog javnog emitera došlo do promjene odnosa snaga u korist članova na koje vlast nije imala uticaja. Tada je crnogorska vlast stupila u direktnu akciju i nizom nezakonitih odluka, sredinom 2018. godine, uspostavila punu kontrolu nad RTCG. Nezakonite smjene članova Savjeta RTCG i kasnije menadžmenta predstavljaju najdirektniju demonstraciju političkog pritiska na medije posljednjih godina u Crnoj Gori. To je tako notirano i u relevantnim izvještajima u kojima Crna Gora bilježi sve niže ocjena nivoa medijskih sloboda, a jedan od ključnih razloga za to je i ovakav RTCG. Aktuelni Savjet RTCG se pokazao kao strog u najavi a mlak u završnici, čime je suštinski u cjelosti stao iza postojeće uređivačke politike i nije do sada praktično izveo odgovornost i sankcionisao nijedan od notiranih kršenja profesionalnih standarda koji su zaokupili pažnju crnogorske javnosti, stoji u izvještaju.

Menadžment RTCG je u službi vlasti, a ne javnog interesa, o čemu svjedoči i pad povjerenja u javni servis od periodu njegovog partijskog porobljavanja, a što podupiru i dostupna istraživanja javnog mnjenja koje je i sam RTCG sprovodio.

Ni u tenzičnim društvenim gibanjima, RTCG nije sebe profilisao kao servis svih građana/ki a što se ogleda u nerijetkom pristrasnom izvještavanju. Posebno je bio upečatljiv nedostatak debate povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Analiza sadržaja petnaest Dnevnika 2, centralne informativne emisije (od 25. decembra 2019. do 8. januara 2020) pokazala je da je TVCG slijedila isključivo poziciju vlasti, a što je u suprotnosti sa osnovnim profesionalnim principima i standardima. Tokom analiziranog perioda objavljeno je 111 priloga različitih žanrova kojima su (in)direktno pokrivani događaji vezani za temu ovog Zakona. Nijedan od tih priloga nije bio vrijednosno neutralan. Post za SPC a redovno pričešće za DPS se ogleda i u odabiru sagovornika koji su komentarisali ovaj Zakon u Dnevniku 2 i debatnim emisijama nakon usvajanja Zakona. U Dnevniku 2 nije bilo onih koji su na događaje koji su uslijedili nakon usvajanja Zakona gledali bitno drugačije od vlasti, a u šest emisija Argumenti, zaključno sa 17. januarom 2020, učestvovalo je 15 gostiju različitih profila od čega su samo dvojica bili predstavnici SPC.

No, obrada Zakona o slobodi vjeroispovjesti nije izuzetak iako predstavlja jedan od drastičijih primjera kršenja profesionalnih standarda u RTCG. Na izostanak objektivnog i izbalansiranog izvještavanja, u čijoj je osnovi pluralizam mišljenja u društvu, ukazuje generalni presjek sagornika na sve društveno-političke teme. CGO tim je analizirao osam informativnih emisija koje se emituju u udarnom terminu – Akcenti, Argumenti, Dvogled, Fokus, Okvir, Teleskopija, Živa istina, Zumiranje. U 2019.godini, to je zbirno iznosilo 236 emisija u kojima je bilo 529 gostovanja, a analiza pokazuje da je svaki peti peti gost TVCG bio predstavnik državnih institucija (20,79%), zatim nevladinih organizacija (13,80%), političkih partija (11,53%), pa slijede analitičari/eksperti (10,02%), privrednici (6,81%), akademska zajednica (5,67%), nezavisne institucije (3,59%), sindikati (2,27%), lokalne samouprave (2,27%), strana predstavništva (2,08%), javna preduzeća (2,08%), mediji (1,32%), pravosuđe (0,76%) i vjerske zajednice (0,57%), uz kategoriju„ostali“ (16,45%) koja je činila druge aktere iz i van Crne Gore.

Tokom 2019. godine, u analiziranim  informativnim emisijama RTCG-a najveći broj gostovanja bilježi vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) i predstavnici državnih institucija. U konačnoj rang listi, najveći broj gostovanja ima: DPS, potom Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Privredna komora, nezavisni poslanici, Demokratska Crna Gora, Evropski pokret u Crnoj Gori i Univerzitet Donja Gorica (UDG). CGO tim je konstatovao da je uredništvo RTCG pristrasno i u odabiru političkih partija, jer broj gostovanja predstavnika opozicije često ide značajno ispod javno dostupnih rejtinga tih partija. Takođe, u dijelu nevladinih organizacija, samo su prisutni miljenici RTCG-a, pa su najzastupljenije NVO – Evropski pokret u Crnoj Gori, Građanska alijansa, Crnogorsko turistički udruženja, Udruženje pravnika, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Atlanski savez Crne Gore. U centralnim debatnim emisijama nije zabilježeno gostovanje nijedne NVO koje su prepoznatljive po svom kritičkim stavu i koje su nerijetko zbog toga javno napadane od strane vlasti i vladajućih partija.

Pojedinačno najčešći sagovornici u analiziranim političko-informativnim emisijama RTCG-a u 2019. godini su: Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Sergej Sekulović, analitičar, Vasilije Kostić, ekonomski analitičar, Aleksandar Drljević, glavni pregovarač, Boris Raonić iz Građanske alijanse, Goran Danilović iz Ujedinjene Crne Gore, prof. Gordana Đurović iz Crnogorske panevropske unije, Predrag Bošković, ministar odbrane, Predrag Drecun, ekonomski analitičar, Raško Konjević iz SDP-a, Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik i Nikoleta Đukanović sa UDG. Oni su imali između četiri i sedam gostovanja u analiziranim emisijama tokom udarnog termina na RTCG u 2019.godini.

Finansijsko poslovanje RTCG, shodno finansijskom planu i izvještaju za 2019.godinu, karakteriše loše planiranje a što se ogleda u razlikama u izvršenju budžeta. Ostvareni prihodi RTCG u 2019.godini bili su 16.398.362€, a njihova struktura je takva da 90,07% dolazi iz Budžeta, dok se 8.85% odnosi na komercijalne prihode i 1.08% na ostale prihode. Znači, iako je RTCG organizovan kao javno preduzeće suštinski se gotovo u potpunosti finansira iz Budžeta Crne Gore. U dijelu analize trošenja sredstava koja su opredijeljena za digitalizaciju ima dosta nejasnoća, kako u načinu trošenja, tako i u dijelu obračuna i priznavanja amortizacije a radi se o značajnim sredstvima. Iz ovog, ali i niza drugih podataka, CGO preporučuje Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) da uradi reviziju finansijskog poslovanja RTCG. Konačno, Savjet RTCG nije usvojio Godišnji finansijski izvještaj JP RTCG za 2019.godinu koji mu je podnio generalni direktor Božidar Šundić, a neobično je da Savjet o tome nije obavijestio javnost kroz neko saopštenje, mada je stizao da se javno oglasi manje važnim povodima.

Jasno je da rukovodeća struktura ne može doprinijeti uspostavljanju osnova da se RTCG transformiše u istinski javni servis i da će dok god  ovaj Savjet i menadžment budu upravljali RTCG-om on ostati crna tačka u domaćim i međunarodnim izvještajima koji prate medijske slobode. RTCG je danas zatvoren za argumentovana, drugačija i kritička mišljenja, uz povremena simuliranja te drugosti, a otvara se i mnogo pitanja o načinu poslovanja unutar te kuće. Sve to plaćaju svi građani i građanke Crne Gore iako RTCG nije okrenut svim njihovim različitostima na adekvatan način.

Izvještaj je objavljen u okviru projekta „Činjenice su važne 2 – za medije koje zaslužujemo!“, koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

 

Damir Suljević, asistent na projektima