Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas predstavio analizu Kakva nam organizacija Vlade treba?, koja je dio redovnih aktivnosti CGO-a u okviru potprograma Odgovornost i transparentnost vlasti.
Svetlana Pešić, saradnica na programima u CGO-u je istakla da „organizacija, funkcionalnost i transparentnost izvršne vlasti dominantno utiču na kvalitet političkih odluka, a samim tim i na kvalitet života svih građana i građanki izražen kroz domaćinski odnos vlasti prema resursima i javnom interesu.“
„Kakva to Vlada treba Crnoj Gori? Što je uloga užih kabineta, koje su njihove prednosti i mane? Koliko nas koštaju savjetnici užeg kabineta? Kako do učinkovite organizacije vlade odgovorne građanima? bila su neka od polaznih pitanja koja su motivisala tim CGO-a da se osvrne na postojeći sistem organizacije Vlade u Crnoj Gori, uz korišćenje komparativne analize sa pojedinim državama u okruženju, kao i državama članicama EU, ali i onima koje to nijesu a iz drugih razloga mogu biti uzor Crnoj Gori. Primjer Crne Gore uporedili smo sa Srbijom, Hrvatskom, Slovačkom, Njemačkom i Islandom. Takođe, CGO će dati prijedlog nove organizacije Vlade Crne Gore koji može biti koristan i akterima koji će u oktobru 2016. godine učestvovati na parlamentarnim izborima“, dodala je Pešić.
Vladimir Vučković, saradnik na programima u CGO-u i autor analize, predstavljajući ključne nalaze, naglasio je da su zvanični podaci o članovima Vlade i savjetnicima užeg kabineta Vlade Crne Gore među najtransparentnijima u poređenju sa analiziranim državama, ali i da Vlada Crne Gore mora dalje jačati svoju transparentnost u dostupnosti informacija koje mogu dati jasan uvid u odluke koje donosi, kao i o načinu trošenja upravljanja državnim resursima.
„Crnogorska Vlada je brojna i glomazna, i to ne odgovara potrebi za efikasnim i štedljvim pristupom, i preporuka je da naredna vlada bude daleko malobrojnija, kompaktnija i učinkovitija“, dodaje Vučković. Uporedivši je sa analiziranim državama, Vučković je istakao da je Crna Gora rekorder u broju potpredsjednila (6) i njihovih savjetnika (30), a u samom vrhu sa brojem ministarstava (17), bez obzira na to što ima najmanji budžet (2.16 milijardi EUR) „Tako Island, koji je demografski blizak Crnoj Gori, sa budžetom od 5 milijardi EUR nema nijednog potpredsjednika i ima 9 ministarstava, a Njemačka sa budžetom od 299.7 milijardi EUR ima jednog potpredsjednika i 14 ministarstava“, apostrofirao je Vučković.
On je ocijenio da „Vlada Crne Gore ne smije biti mjesto za “udomljavanje” koalicionih partnera ili “balansiranje” partijskih kadrova, već moderan, efikasan i na mjerljivim rezultatima zasnovan servis građana” i da je „neophodno značajno promjeniti organizacionu strukturu ministarstava u Vladi Crne Gore i smanjiti trenutni broj od 17 na optimalnih 10 ministarstava. Konkretnije, u skladu sa trenutnim unutrašnjim i vanjsko-političkim prioritetima preporuka je da nova Vlada Crne Gore ima sljedeća ministarstva: Ministarstvo finansija i ekonomskih poslova, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete, nauke i sporta, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo održivog razvoja, poljoprivrede i turizma, Ministarstvo rada i socijalnog staranja.“
„Svi javni fukcioneri, pa i zvaničnici Vlade i njihovi savjetnici, plaćaju se iz budžeta odnosno novcem građana Crne Gore. Nepotrebnom produkcijom velikog broja ministarstava i angažovanjem armije savjetnika u užem kabinetu šalje se poruka da su partijski ispred javnog interesa u Vladi. Crnogorskog premijera i šest potpredsjednika Vlade trenutno savjetuje blizu 30 savjetnika, a gruba procjena mjesečne cijene rada premijera, članova Vlade (potpredsjednika i ministara) i savjetnika užeg kabineta je oko 75, 700 EUR u neto iznosu (odnosno oko 124, 000 EUR u bruto iznosu)“ , sumirao je Vučković.
„Imajući u vidu crnogorski kontekst, potrebno je što prije usvojiti Zakon o Vladi Crne Gore, čime bi se u normativnom smislu zaokružio pravno-politički sistem, a što podrazumijeva uređenje adekvatnog sastava užeg kabineta, čiji broj potpredsjednika, pored predsjednika Vlade, ne bi trebalo da prelazi dva, za razliku od trenutnih rekordnih šest. Zakon o Vladi Crne Gore morao bi definisati i status prvog potpresjednika Vlade u slučaju da izvršna vlast ima više od jednog potpresjednika, ostvarujući nadležnost zamjene predsjednika Vlade u slučajevima odsutnosti ili spriječenosti u okviru ovlaštenja koja mu prenese. Takođe, Zakon o Vladi trebao bi definisati posebnu obavezu da jedan od potpresjednika Vlade da prisustvuje sjednicama Skupštine Crne Gore, imajući u vidu ustavnu obavezu izvršne vlasti da sprovodi zakone i druge propise usvojene od stane Skuštine Crne Gore. Konačno, Zakon o Vladi trebao bi konkretnije urediti sastav ministara koji sprovode program i politiku Vlade“, naglasio je autor.
„Političke partije bi trebale, u okviru svojih izbornih programa, jasno predložiti način i strukturu organizacije Vlade, koju bi primjenili nakon izbora, ukoliko budu u mogućnosti da utiču na njeno formiranje. Na ovaj način, građani bi imali punu informaciju, od strane svih političkih subjekata, čime bi se ujedno, moglo mjeriti gdje se pravi kompromis između sistemskih rješenja i hranjenja partijskih apetita, kao i ko su akteri tih dogovora koji su odraz nedomaćinskog upravljanja resursima“, zaključio je Vučković.
Svetlana Pešić, saradnica na programima