Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) prezentovao je danas nalaze istraživanja koliko crnogorski studenti znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi.
Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u, navela je da «anketirani studenti/kinje na opštenom nivou u značajnoj mjeri poznaju značenje pojma antifašizma – njih 86,43% znalo je da definiše ovaj pojam, ali se nivo znanja smanjuje kako se pitanja specifikuju. Tako je svega ¼ (25.36%) ispitanih znala da se antifašizam razvio između dva svjetska rata, odnosno čak 74,64% ne zna kada se antifašizam kao pokret razvio».
Ona je dalje istakla:
«Nešto više od polovine (58%) anketiranih studenata/kinja, tačno definiše fašizam kao pokret koji se razvio u Italiji u prvoj polovini XX vijeka. Najbolje znanje pokazali su studenti/kinje Filozofskog fakulteta UCG među kojima je 82% njih znalo odgovor, a nešto lošiji su bili studenti/kinje UDG i Ekonomskog fakulteta UCG-a sa po 60% netačnih odgovora. Dalje, 61% studenata/kinja razlikuje fašizam od nacizma, dok njih 39% vjeruje da nema razlike među ovim pojmovima. Takođe, 70% studenata/kinja zna da je nacizam nastao u Njemačkoj, a isti je broj i onih koji znaju da se pojam kvisling odnosi na izdajnika, odnosno, onog koji je u službi tuđina, a protiv interesa svog naroda (po norveškom političaru Kvislingu, koji je služio njemačke okupatore).
Među ličnostima koje su simbol antifašizma studenti/kinje najčešće navode Josipa Broza Tita (72,5%), slijede Vinston Čerčil (61,79%) i Frenklin Ruzvelt (56,43%). Skoro jedna četvrtina crnogorskih studenata/kinja (24%) navodi Krsta Popovića kao antifašistu, iako se radi o kontroverznoj ličnosti crnogorske istorije, koja je bila u bliskoj vezi sa fašističkom Italijom.
Manje od polovine ispitanih studenata/kinja (43,57%%) može nabrojati najmanje tri zemlje koje su pripadale antifašističkom pokretu, odnosno 56,43% njih nije znalo odgovor na ovo pitanje.
Preko 3/4 (78,22%) studenata/kinja vjeruje da antifašistički pokret ima svoj univerzalni simbol, najčešće navodeći prekriženi kukasti krst, srp i čekić, zatim crvenu zvijezdu, iako zvanični simbol ne postoji. Iznenađujuće je da postoje i oni koji vjeruju (8,93%) da je kukasti krst (tzv. Svastika) simbol antifašizma.
Većina crnogorskih studenata/kinja (64,29%) zna da je Crna Gora bila pod fašističkom/nacističkom okupacijom. No, postoje razlike među njima, pa tako čak 60% anketiranih studenata/kinja UDG smatra da Crna Gora nije bila pod fašističkom/nacističkom okupacijom, a isto smatra i 42% anketiranih studenata/kinja Fakulteta političkih nauka UCG-a.
Nešto više od 3/4 (76,07%) anketiranih studenata/kinja zna da se 13. jula 1941, desio ustanak u Crnoj Gori protiv fašističke okupacije. I tu postoje varijacije među ispitanicima – više od polovine studenata/kinja UDG (53,3%) i više od 1/3 studenata/kinja Pravnog fakulteta UCG-a (36%) ne zna da se tada desio ustanak po kojem Crna Gora obilježava jedan od najznačajnijih državnih praznika.
Više od 2/3 (68,21%) anketiranih studenata/kinja ne zna da se Kragujevački masakr dogodio 1941. Najmanji nivo znanja pokazali su studenti/kinje tehničkih fakulteta UCG (12%), a najbolje studenti/kinje Filozofskog fakulteta UCG (52%) i Fakulteta političkih nauka UCG (44%). 59,64% od ukupnog broja anketiranih studenata/kinja zna da je drugi naziv za bitku na Neretvi – «bitka za ranjenike». Analiza odgovora po fakultetima, pokazuje da više od polovine anketiranih studenata/kinja Pravnog fakulteta UCG-a (56%) i UDG-a (53,33%) nije znalo tačan odgovor na ovo pitanje.
Crnogorski studenti/kinje u značajnom broju (86,79%) ne znaju da je Deklaracija Ujedinjenih nacija proglašena 1941, a najveći nivo znanja su pokazali studenti Fakulteta političkih nauka, iako je svega njih 34% njih znalo tačan odgovor, što je zabrinjavajući podatak s obzirom da ovaj dokument izučavaju kroz nekoliko predmeta na osnovnim studijama. Upitani da ocijene značaj Deklaracije Ujedinjenih nacija, svega jedna trećina (33,57) crnogorskih studenta/kinja odgovorila je kratko, a najčešće su navodili sljedeće odgovore: „zbog tolerancije među narodima“, „zbog očuvanja mira“, „zbog organizacije poslijeratnog svijeta“, „u cilju uspostavljanja globalne saradnje među državama“, „zbog borbe protiv nacizma“, „zbog prestanka ratova i daljih sukoba“, „zbog borbe protiv fašizma“, „zbog proklamovanja jedinstva i mira“, „da bi se garantovala ljudska prava i slobode“.
Pavić David Radulović, istoričar i asistent na projektima u CGO-u, predstavljajući dalje nalaze istraživanja saopštio je da «većina crnogorskih studenata (59,21%) ne zna da je proslavljeni holivudski glumac Ričard Barton glumio Josipa Broza Tita u filmu “Bitka na Sutjesci”, već su prednost dali Bati Živojinoviću, a mali broj njih i Petru Božoviću».
On je naveo da je pozitivno što «više od 3/4 studenata/kinja (76,07%) zna da se termin „Bratstvo i jedinstvo” odnosi na međusobni odnos naroda, narodnosti i nacionalnih manjina u SFRJ, dok manji broj od 23,93% studenata/kinja nije dalo tačan odgovor».
Raduloviće je dalje istakao:
«Na pitanje da označe države koje su smatrane „Velikom četvorkom“ antifašističke koalicije, studenti/tkinje su u najvećem broju slučajeva zaokružili: Veliku Britaniju (59,64%), SSSR (52,86%), zatim Francusku koja nije bila dio Velike četvorke (52,5%) i SAD (45,71%), dok je samo 15,36% njih navelo Kinu, koja je bila dio „Velike četvorke“.
Upitani da odgovore što prepoznaju kao antifašističke vrijednosti, uz mogućnost da zaokruže više odgovora, 92,86% crnogorskih studenata/kinja navodi da je to sloboda, a slijede 89% solidarnost (89%), tolerancija (79,64%) i nenasilje (68,93%).
Svega 40% crnogorskih studenata/kinja zna da je na ostrvu Lastavica, u tvrđavi Mamula, za vrijeme Drugog svjetskog rata bio fašistički logor, a čak 76% anketiranih studenata/kinja Pravnog fakulteta UCG nije dalo tačan odgovor iako se radi o lokalitetu koji je već duže vrijeme prisutan u medijima i budi pažnju javnosti i zbog brojnih kontroverzi u vezi sa planiranim investicijama, uz reakcije civilnog sektora koji se zalaže za uspostavljanje kulture sjećanja.
Na pitanje ko je bio Ljubo Ćupić odgovorilo je nešto manje od polovine anketiranih studenata/kinja (46,43%), najčešće navodeći da se radi o: „narodnom heroju“, „političkom komesaru“, „borcu za ljudska prava“, „komunisti“, „narodnom heroju koji je sa osmijehom izašao na strijeljanje“, „revolucionaru i antifašisti“, dok 40,71% anketiranih ne zna ko je Ljubo Ćupić, a 12,86% nije dalo nikakav odgovor. Više od ¾ (77.5%) anketiranih studenata/kinja danas ne zna da nabroji najmanje tri narodna heroja iz Crne Gore, odnosno svega 22,5% njih je znalo tačno da navede tri narodna heroja iz Crne Gore. Nijedan anketirani student/kinja UDG nije dao potpun odgovor i tačno naveo tri narodna heroja iz Crne Gore. Takođe, 78% anketiranih studenata/kinja Fakulteta političkih nauka UCG i 76% Pravnog fakulteta UCG nije dalo potpun odgovor, dok su bolje znanje pokazali studenti/kinje Filozofskog fakulteta, među kojima je 52% tačno navelo tri narodna heroja iz Cne Gore. Upitani da navedu tri žene koje su bile narodni heroji tokom antifašističke borbe na prostoru bivše Jugoslavije, svega 14,29% studenata/kinja je znalo njihova imena. Studenti/tkinje su kao žene narodne heroje najčešće navodili: Ljubicu Popović, Đinu Vrbicu, Olgu Golović.
Čak 70% anketiranih studenata/kinja ne zna da je Povelja OUN potpisana u San Francisku. Upitani da navedu što je cilj Povelje Ujedinjenih nacija trećina (31,07%) anketiranih studenata/kinja dala je odgovor, navodeći najčešće da je to: „mir“, „ujedinjenost“, „spriječavanje budućih sukoba“, „borba protiv fašizma i diktature“, „sloboda i ravnopravnost svih ljudi“, „stvaranje jedinstva“, „mir u svijetu“, „poštovanje nezavisnosti svake države“, „uspostavljanje kontrole nad državama”.
U nastavku, Tamara Milaš je ocijenila da je «ohrabrujuće što studenti/kinje većinski (65,36%) prepoznaju da se o antifašizmu, kroz formalno obrazovanje, uči malo, dok 21,01% smatra da se uči dovoljno, a 3,21% ocjenjuje da se uči i previše.
61,79% anketiranih studenata/tkinja navodi da su kroz osnovno/srednje obrazovanje imali priliku da van gradiva iz udžbenika, razgovaraju sa nastavnicima/profesorima o temama vezanim za antifašizam. Literatura iz ove oblasti više nije popularna, na što ukazuje podatak da 71,07% njih nije čitalo u slobodno vrijeme neku literaturu koja se tiče ovih pitanja. Oni koji su čitali nešto iz ove oblasti uglavnom navode sljedeće: „djela Milovana Đilasa“, „Mein Kampf-Hitler“, „Marksizam“ „Izvori totalitarizma“, „Istorija Jugoslavije“, „Vrijeme netrpeljivih-A.Mitrović“, „Zlo proljeće-Mihailo Lalić“, „Lelejska gora-Mihailo Lalić“.
Od ukupnog broja anketiranih studenata/kinja, čak 58,93% navodi da nikada nijesu posjetili spomenike antifašističkog otpora kroz formalni obrazovni sistem, niti da su na taj način imali priliku učiti o antifašističkom pokretu. Više od polovine studenata/kinja (54,29%) smatra da u Crnoj Gori ne postoje antifašistička udruženja. Među onima koji znaju da takva udruženja postoje, upitani da navedu njihove nazive, dobili smo sljedeće najčešće odgovore: „SUBNOR“, „KPCG“, „NOP (Narodno oslobodilački pokret), Savez antifašista“, „Mladi antifašisti Crne Gore“ ili da postoji samo jedno antifašističko udruženje.
Konačno, htjeli smo da vidimo i koliko su danas nekadašnji kultni partizanski filmovi i pjesme poznati mladima. Na pitanje koja tri partizanska filma znaju, nešto više od jedne trećine studenata/kinja (37,14%) studenta/kinje je navelo tri filma, dok je više od polovine (54,29%) dalo djelimičan odgovor i znalo da navede jedan ili dva filma, a njih 22,5% nije znalo odgovor na ovo pitanje. Anketirani studenti/kinje su najčešći navodili sljedeće: „Bitka na Sutjesci“, „Bitka na Neretvi“, „Užička republiku“, „Kozara“ „Otpisani“, „Valter brani Sarajevo“, „Lepa sela lepo gore“, „Igmanski marš“, „Boško Buha“, „Partizanska eskadrila“.
Ni partizanske pjesme više nisu poznate mladima, pa je svega (17,14%) anketiranih studenata/kinja znalo da navede tri partizanske pjesme, dok je nešto više od polovine studenata/kinja (58,21%) dalo djelimičan odgovor i znalo da navede jednu ili dvije pjesme, dok 24,64% nije navelo niti jednu pjesmu. Najčešće navođene pjesme bile su: „Računajte na nas“, „Ciao Bella“, „Po šumama i gorama“, „Od Vardara pa do Triglava“, „Kraj Sutjeske hladne vode“, „Nas dva brata“, „Druže Tito mi ti se kunemo“, „Oj, Kozaro“.
Milaš je zaključila da je «prednost Crne Gore je što nemamo ni sa državnog nivoa ni iz bilo kakvih drugih relevantnih struktura pokušaje revizije antifašističke istorije i tekovina. Međutim, potrebno je mnogo više raditi da bi antifašistička istorija i njene tekovine bili sadržajan dio obrazovnog sistema, a samim tim da bi i u društvu imale jači izraz. Crnogorski studenti i studentkinje imaju određena znanja, ali i mnogo onih nepoznanica koje ne bi trebalo da imaju o ovoj važnoj temi koja daje i vrijednosnu dimenziju društvu.”
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je istraživanje uradio u okviru potprograma Tranziciona pravda, kao dio šire analize o zastupljenosti pitanja koja se odnose na antifašizam u crnogorskom obrazovnom sistemu i znanja o ovom periodu i antifašističkim vrijednostima koje nose mladi iz obrazovnog sistema, a sa ciljem da se osvijetli situacija u ovoj oblasti i ponude preporuke za unaprjeđenje postojećeg obrazovnog sistema. Terensko istraživanje je sprovedeno od 1. do 6. novembra 2017, među 280 studenata/kinja, 230 sa Univerziteta Crne Gore (UCG) i 50 sa Univerzitata Donja Gorica (UDG) starosne dobi od 18 do 30 godina.
Miloš Knežević, saradnik na programima/PR