Građani dominantno (47,3%) smatraju da mediji u Crnoj Gori nisu nepristrasni, a skoro polovina cijeni da mediji koriste činjenice pomiješane sa glasinama. Da je medijima stalo do interesa građana smatra tek nešto manje od 15% ispitanika. Više od trećine građana bi svom omiljenom mediju oprostili neistinu čak i ako je namjerna, a manje od petine građana Crne Gore u potpunosti vjeruje informativnom programu javnog servisa RTCG-a, navedeno je danas u Centru za građansko obrazovanje (CGO) tokom predstavljanja nalaza istraživanja „Kako građani i građanke vide medije u Crnoj Gori?.“
Damir Nikočević, koordinator za razvoj u CGO-u, predstavljajući detaljno rezultate istraživanja naveo je da „štampani mediji definitivno gube korak za novijim sredstvima informisanja, na što ukazuje podatak da 8 od građana 10 ne čita redovno nijedne novine, a među onima koji to čine najčitanije su Vijesti koje redovno čita 13,3% građana, dok slijede Dan sa 11,8% i Pobjeda sa 9%“. On je ukazao da dnevne novine karakteriše i nizak nivo povjerenja, odnosno da više od polovine građana (57,3%) nema povjerenja ni u jedan dnevni list. Novine kojima se najviše vjeruje su Vijesti (17%), zatim Dan (10,9%), pa Pobjeda (9,2%) i Dnevne novine (5,5%).
„Najgledanija televizija je TV Vijesti koju redovno gleda 61,4% građana, a slijedi RTCG sa 42,6% i Prva TV sa 36,1% gledalaca. Isti odnos je i kada je u pitanju povjerenje u TV stanice, pa najviše povjerenja građani imaju u TV Vijesti (36,4%), dok slijedi javni servis RTCG sa 24,9%, a skoro četvrtina građana nema povjerenje ni u jednu televiziju“, naglasio je Nikočević.
Kad je riječ o radio stanicama, više od polovine građana ne sluša redovno nijednu radio stanicu, a skoro polovina ne vjeruje nijednoj radio stanici.
„Ovim istraživanjem je potvrđen rastući značaj internet portala u Crnoj Gori. Građani najviše posjećuju portal Vijesti (56,3%), zatim CdM (35,5%) i portal Analitiku (17,1%). Kada je u pitanju povjerenje, zabrinjava činjenica da je portal RTCG sa svojih 4,9% daleko iza privatnih portala CdM (14,5%) i Vijesti u koji građani imaju najviše povjerenja (28,7%)“, kazao je Nikočević.
Nalazi istraživanja ukazuju da više od polovine građana najviše pažnje poklanja informativno političkom sadržaju, što predstavlja rast od čak 29% u odnosu na 2018. godinu.
Govoreći o javnom servisu RTCG, Nikočević je istakao da je „petina ispitanika saglasna sa konstatacijom da javni servis ispunjava misiju medija koji izvještava u interesu javnosti, dok 29,1% građana smatra da RTCG ne izvještava u interesu javnosti. Informativnom programu RTCG-a u potpunosti vjeruje 17,8 % građana, djelimično 35% dok mu uopšte ne vjeruje 23,2% građana“.
Prilikom nekih važnih događaja, najveći broj građana (69,8%) se informiše prateći više TV stanica, pri čemu najviše RTCG-a (15,5%), a putem ostalih televizijskih stanica 14,6% (u okviru tog procenta, skoro četiri petine građana navelo je televiziju Vijesti).
„Čak 37,9 % građana smatra da medijima u Crnoj Gori istina nije na prvom mjestu, a 47,3% da mediji nisu nepristrasni. Nizak je nivo povjerenja kada su u pitanju i neke osjetljivije teme, pa samo 27,4% građana nalazi da mediji štite pravo na privatnost žrtava nasilja i djece“, istakao je Nikočević.
„Zabrinjavajuće je uvjerenje čak 44,8% građana da mediji u Crnoj Gori koriste činjenice pomiješane sa glasinama. Takođe polovina ispitanika smatra da na uređivačku politiku medija u velikoj mjeri utiče politička orijentacija vlasnika, a svega 13,7% građana smatra da mediji rade u njihovom interesu“, naglasio je on.
Nikočević je istakao kao obeshrabrujući podatak da građani smatraju u velikoj većini (87,2%) da su mediji u Crnoj Gori spremni ili donekle spremni da, radi povećanja tiraža i rejtinga, objavljuju senzacionalističke informacije koje nijesu uopšte ili su nedovoljno provjerene. Kao najveću garanciju da će neki mediji izvještavati objektivno vide ekonomsku održivost medija (30,6%) i nezavisnost od političkih partija (22.7%).
Da se mediji u Crnoj Gori finansiraju kroz marketinški prihod od strane privatnih kompanija i preduzeća smatra 43.3% građana Crne Gore. Približan je procenat onih koji su stava da se mediji finansiraju od strane Vlade putem državne pomoći (38.3%%) i oglašavanja (35.5%).
Nikočević je kao zanimljivost podvukao podatak da građani procjenjuju da brojni društveni subjekti imaju uticaja na uređivačku politiku medija u Crnoj Gori, a ponajviše političke partije (93%), ekonomski centri moći (91%), vlasnici medija (89%), međunarodni faktori (78%) i NVO sektor (67%).
Najveći procenat ispitanih građana (67,8%) smatra da u Crnoj Gori ima prostora za javnu debatu. „Međutim, polarazijacija političkih i društvenih aktera je ostavila taj prostor prazan i faktički mi nemamo kvalitetnu i argumentovanu debatu u medijima“, ocijenio je Nikočević.
„Brine i podatak da je čak 36,4% građana spremno da oproste mediju ukoliko iznese neistinu o nekome ko mu se, iz bilo kojih razloga, ne dopada, dok je 43% spremno da oprosti pod uslovom da to nije učinjeno namjerno. No, čak 74% građana smatra da novinari u Crnoj Gori treba da se specijalizuju za uže tematske oblasti što može biti upućujuće za redakcije“, kazao je Nikočević.
Najveći procenat ispitanika (38.5%) smatra da su novinari i imovina medija u Crnoj Gori ugroženi, a 34.2% da novinari nisu adekvatno plaćeni za svoj posao.
„Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja od 20. do 25. marta 2021, CAPI metodom, uz slučajni stratifikovani uzorak koji je činio 991 punoljetni ispitanik, pružila je agencija Damar, koja je slično istraživanje sprovela 2018. godine a čime je dobijen komparativni uvid za jedan set pitanja koji može biti dragocjen za razumijevanje kompleksnosti situacije u medijskoj sferi i za planiranje daljih medijskih politika, ali i kao pokazatelj promjena u određenim aspektima koje ovo istraživanje obuhvata“, pojasnila je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Mediji za mene!“, koji CGO sprovodi uz podršku uz podršku ambasade Kraljevine Holandije, ambasade Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).
Vasilije Radulović, saradnik na programima