Centar za građansko obrazovanje (CGO), na Međunarodni dan žena, ukazuje na krajnje zabrinjavajući rast broja slučajeva nasilja nad ženama i potrebu hitnog sistemskog rada na zaštiti žena i djevojčica, prevenciji nasilja, oštrijem kažnjavanju nasilnika, ali i na osudi sve prisutnije mizoginije, a posebno prema ženama u javnoj sferi.
CGO podsjeća da brojna istraživanja, među kojima je istraživanje CGO-a iz 2021. godine, opominju da većina građana i građanki, tačnije skoro dvije trećine (63%), smatra da rodna ravnopravnost nije postignuta u Crnoj Gori. Dodatno, godinama unazad podaci iz istraživanja ukazuju i da se neki segmenti građanske svijesti sporo i teško mijenjaju, pa je tako dominatna većina (iznad 70%) stava da je glavna uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka.
Prema podacima Uprave policije, tokom januara 2022.godine, gotovo svakog dana jedna je žena bila žrtva nasilja u porodici, a tri femicida koja su se u Crnoj Gori se dogodila u četiri mjeseca predstavljaju alarm za nadležne institucije da se moraju više angažovati u sprječavanju nasilja.
Takođe, sve učestaliji govor mržnje i mizoginija prema ženama u društveno-političnoj sferi otkrivaju posljedice neizgrađene kulture dijaloga i nnerazumijevanja koncepta ljudskih prava. Tolerisanje takvih ponašanja, koje je u godini za nama bilo naglašeno, opasan je vid legitimisanja klime nasilja nad ženama.
Posljednji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru konstatuje nedostatke u primjeni rodnih politika, manjak svijesti i posvećenosti od strane institucija, kao i nedovoljnu koordinaciju među nadležnim institucijama. Dodatno, Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru daje 55 od 100 bodova, što Crnu Goru stavlja znatno ispod prosjeka EU, a to ilustruju i brojne nejednakosti u različitim sferama.
CGO podvlači da borba protiv nasilja nad ženama treba da bude borba svih nas. Rodna neravnopravnost ukorijenjena u kulturološkim normama i predrasudama stvara nevidljive prepreke u sprovođenju politika i zakona koji treba da omoguće jednakost i atmosferu netolerisanja nasilja. Stoga, pozivamo nadležne institucije da ulože napore u ostvarivanju rodne politike i ljudskih prava, a naročito u davanju odlučnog odgovora na rodno zasnovano nasilje i podršku ženama žrtvama nasilja.
Maja Marinović, saradnica na programima