Sjutra, 25. maja 2022. godine, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuju memorijalno okupljanje radi obilježavanja 30 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine.
Ovo je već 18. put da nezvanična Crna Gora odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, a 13. put da se godišnjica obilježava ispred zgrade policije u Herceg Novom, odakle su većina izbjeglih prinudno odvedeni i izručeni vojsci Srpske Republike na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Kao i svake godine, položićemo cvijeće i odati počast stradalim žrtvama.
Pozivamo medije da se pridruže obilježavanju godišnjice ovog ratnog zločina.
Posebno ističemo da će nam se po prvi put ove godine pridružiti ministar unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore, gospodin Filip Adžić, i direktor Uprave policije, gospodin Zoran Brđanin.
Podsjećamo da je crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, uglavnom Muslimana, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. O ovoj činjenici svjedoče pisana dokumenta. Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog 27. maja 1992. godine, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. Takođe, najmanje 33 osobe srpske nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine su takođe uhapšene i izručene vojsci Srpske Republike (kasnije nazvana Republika Srpska) u cilju mobilizacije, a nije poznato da li je neko od njih stradao.
Žrtve ovog zločina su nesporne, Crna Gora je njihovim porodicama posle četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja 2008. godine platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. Da su nezakonito uhapšeni u Crnoj Gori i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, sporno je to što sudovi u Crnoj Gori nisu smogli snage da prepoznaju ratni zločin i da ga kazne. Grupa majki, ćerki i sestara stradalih žrtava podnijela je predstavku Evropskom sudu za ljudska prava zbog toga što Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu u ovom slučaju i poštovala ljudsko pravo na život i zabranu mučenja i Akcija za ljudska prava ih zastupa u tom sporu.
HRA, CGO, ANIMA i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije 11 godina uputili su tadašnjim vlastima tri inicijative koje do danas nijesu prihvaćene:
1) predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;
2) predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava;
3) da crnogorska policija uputi javno izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.
Prvu inicijativu smo, u maju 2021. godine, ponovili predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću. Drugu inicijativu smo ponovili u septembru 2021. godine predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivanu Otoviću i ministarski prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesni Bratić. Treću inicijativu smo ponovili na memorijalnom skupu održanom 2021. godine, ali nažalost nijedna do danas nije prihvaćena.
Povodom obilježavanja 30 godina od zločina, pripremili smo kratak video podsjećanja na sva memorijalna okupljanja koja je u Crnoj Gori organizovalo građansko društvo počev od 2005. godine, kada su takav skup prvi organizovali Fond za humanitarno pravo, na čelu sa Natašom Kandić i Grupa za promjene, na čelu sa Nebojšom Medojevićem.