Aktivista se postaje tako što shvatite da nema ko i da ako vi ne uradite neće niko uraditi. Građanski aktivizam je ozbiljan posao, iziskuje hrabrost, optimizama, vrijeme i volju, i ne dešava se samo na ulici, akcentovano je drugom panelu „Građanski aktivizam i uključenje građana – razvoj lokalnih inicijativa i pokreta“ danas u okviru skupa „Civilno društvo u Crnoj Gori – izazovi i perspektive u borbi za građanske vrijednosti“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) sa partnerima, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Ksenija Medenica, programska direktorka u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), istakla je koliko je bitno da se čuje glas građana i ispolji nezadovoljstvo. U osvrtu na slučaj ulcinjske Solane, objasnila je da na početku svake borbe imamo fazu poricanja od strane nadležnih institucija. “U toj fazi mora se ostati istrajan, uporan i hrabar i oformiti kritična masa i savezništva, kako bi se dobila snaga za konkretan pritisak i promjenu. Danas je ulcinjska Solana zaštićeno područje, što je i rezultat kampanje koja je krenula od nekoliko pojedinaca prije 10 godina.“ Napomenula je da ne treba zaboraviti ni značaj ni tzv. malih inicijativa, poput Ćemovskog polja, čempresa u Baru i slično, te da su to primjeri koji pokazuju zašto je važan građanski aktivizam i šire povezivanje. Kada je u pitanju lokalni aktivizam, Medenica je ukazala da se glas lokalnog aktiviste danas čuje mnogo jače, iako je teško doprijeti do nekih ljudi i mijenjati stvari, te da se građani pokreću kada se osjete ugroženima. „Građanski aktvisti moraju biti optimisti, otvoreni da uče i imati volju da doprinesu. A da bi doprinos bio učinkovit, bito je da smo zajedno svi u tome, na lokalnom nivou i podrškom koja dolazi sa strane“, navela je ona. „Građanski aktivizam je ozbiljan posao i iziskuje jako puno vremena i volje. Nije nešto što se dešava samo na ulici gdje se najviše čuje, već se dešava i u kući, u kancelariji, na kafi sa prijateljima, svuda gdje imate priliku da pokrenete promjenu“, zaključila je Medenica.
Novica Dragojević, izvršni direktor Udruženja za zaštitu Komova (UZKOM), podijelio je svoje i iskustvo mještana u borbi za rijeke Crnja, Crni potok i Ljubaštica u opštini Kolašin, naglašavajući da je bahato ponašanje bilo impuls da se krene u odbranu, a neznajući „šta se krije iza brijega“. Naveo je da se žiteljima, koji su do tada bili u pasivnoj ulozi posmatrača, probudila hrabrost i htjenje da ustanu i zaštite prirodno dobro, ne samo na svom području, već i području čitave Crne Gore. „U skladu sa umijećem, znanjem i mogućnostima smo istražili, a zatim i saznali namjeru da se sve komske rijeke strpaju u cijev. Oformljeni tim je složno i bez ličnih interesa, uz nesebičnu podršku nevladinih organizacija, a naročito CGO-a, krenuo u borbu i sa preko 55 protesta, trpeći torturu javnih organa, policije, komunalne policije, pa i sudskih organa došao do željenog rezultata“, ispričao je Dragojević. U osvrtu na problem sječe šuma, on je istakao da slijedi još teža borba nego za rijeke i da nije ugrožena samo flora i fauna već čitav eko sistem. „Reakcije i odgovori nadležnih organa – Vlade, resornog Ministrastva, Agencije za zaštitu životne sredine i Uprave za šume – su ne samo zabrinjavajući, već i žalosni, a neki organi su uskraćivanjem određenih prava građanima i otežavanjem procedura počeli vršiti pritisak na njih“, kazao je on. „Mi se kao mještani tog kraja moramo mobilisati i opet će biti potrebna pomoć šire društvene zajednice“, poručio je Dragojević.
Marija Backović, direktorka NVO Prazan prostor, čije je programsko djelovanje vezano za kulturu, naglasila je potrebu šireg društvenog angažmana u podršci građanskom aktivizmu. „Svi bi trebalo da radimo na stvaranju novih građanskih aktivista, onih koji će nastaviti borbu za neke stvari za koje se mi danas borimo. Iz generacije u generaciju postaje evidentno da je naš obrazovni sistem toliko loš da ubija svaku želju i motivaciju da se mladi bave nekim aktivizmom“, kazala je ona. Backović je poručila da vjeruje u promjene, ali i da je stanje alarmantno. „Bez obzira na profilaciju, moramo mlade i djecu imati u vidu, misliti o njima i stalno smišljati aktivnosti koje i njih obuhvataju. U radu sa srednjoškolcima, kada je u pitanju retoričko izražavanje, primjetan je loš uticaj na mlade od strane ljudi koji se pojavljuju u medijima, a koji nisu dobri uzori koje mladi oponašaju“, navela je ona. Backović je ocijenila da mladi mogu biti mnogo bolji jer imaju strast prema životu, jer su u toj tački iščekivanja velikih stvari i da im se mora praviti prostor i davati vjetar u leđa da pitaju i iznose svoja mišljenja i stavove. „Ne može se biti biti građanin bez aktivne uloge. Kad su u pitanju djeca i mladi, i na lokalnom i državnom nivou, treba uraditi više, a kulturne politike, plan i program razvoja i rada na državnom nivou mora biti sadržajniji“, poručila je ona, upozoravajući i na prisutnost i opasnosti sajber nasilja među mladima.
„Mnogo je lakše biti građanski aktivista danas nego prije dvije godine kada su se suočavali sa pojavama poput prijetnji smrću, raznim vrstama šikaniranja, institucionalnim i vanistitucionalnim mjerama pritiska“, kazao je Aleksandar Dragićević, građanski i ekološki aktivista. „Treba iskoristiti postojeći vakum kad su strukture slabe i ne dozvoliti političkim elitama da oni budu ti koji će gaziti građanski aktivizam. Sve je moguće ako koristimo sve dostupne alate – ako imamo društvene mreže dajte da nađemo način da ih iskoristimo, kao i ljudske resurse koji znaju da komuniciraju“, naveo je on. U osvrtu uticaj kampanja na društvenim mrežama, Dragićević je ocijenio da je u stvaranju određenog kredibiliteta na društvenim mrežama potrebna i dobra komunikacija. „Nema nas puno ali smo grupa ljudi – građanski, eko aktivisti, nevladin sektor, mještani. Aktivista se postaje tako sto shvatite da nema ko, ako vi ne uradite to neće niko uraditi,“ poručio je on. To je ilustrovao primjerom aktivnih građana na sjeveru koji su počeli da razumiju da je nešto njihovo ugroženo, a zatim da gledaju kako da to sačuvaju. „Na javne rasprave na koje u početku niko nije dolazio, dok je vlastima moglo proći sve što zamisle, polako dostižu i redovne brojke i od po 300-400 ljudi“, istakao je Dragićević.
Okrugli sto okupio je preko 70 učesnika iz institucija, nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija.
Skup se organizuje u okviru projekta OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika- M’BASE, koji CGO realizuje u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Nikola Mirković, saradnik na programima