Bez obzira što kampanja još nije u punom jeku, bilježi se ogroman broj medijskih objava u vezi sa nastupajućim parlamentarnim izborima. Dosadašnji tok obilježile su teme koje se odnose na model izlaska na izbore i predviđanje rezultata, dok pitanje rodne ravnopravnosti i dalje ostaje na margini. Izvještavanje o izbornim listama je uglavnom neutralno, a najviše objava, kako pozitivnih tako i negativnih, bilježi lista koju vodi DPS, pri čemu najveće vrijeme i prostor imaju najveći politički subjekti. Teme rodne ravnopravnosti su podzastupljene i u političkoj komunikaciji na društvenim mrežama, a obrabrujući je podatak da je manje mizoginije i govora mržnje. Ovo su neki od ključnih nalaza koji su danas predstavljeni na konferenciji za medije u okviru projekta „ SPINoFACT 7 – Medijski monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2023. sa fokusom na rodnu perspektivu“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Vlade SR Njemačke.
Najveći broj posmatranih medija do sada
Prvi presjek monitoringa odnosio se na period od 11. maja do 22. maja 2023. godine. Istraživanje CGO-a obuhvata 25 medija, i u odnosu na sve prethodne projekte i slične inicijative koje je CGO realizovao ovo je najveći broj analiziranih medija. Monitoring obuhvata 10 televizija – TVCG, TV Vijesti, Nova M, Prva TV, Adria TV, Gradska TV, TV E, TV 7, TV A+, PINK M, zatim tri dnevna lista – Dan, Vijesti, Pobjeda, kao i 12 portala – Vijesti, CdM, Analitika, RTCG, Antena M, IN4S, Standard, Gradski, Borba, Dan, Pobjeda, Aktuelno.
Ogroman broj medijskih objava u vezi sa izborima od početka kampanje
U posmatranom periodu evidentirane su ukupno 2594 medijske objave koje sadrže informacije u vezi sa parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Zbog razlike u načinu funkcionisanja tri vrste medija, kao i značajnim razlikama u pogledu raspoloživog medijskog prostora za plasiranje informacija, ali i broja posmatranih medija, u zastupljenosti informacija u vezi sa parlamentarnim izborima prednjače portali sa 2126 medijskih objava. Za razliku od TV i štampanih medija, portali u značajno većem obimu plasiraju partijska ili politička saopštenja.
„Najveći broj objava, kada je riječ o portalima, zabilježen je na portalu Gradski.me – 224, potom na portalima Analitika (208) i Borba (203). Kod štampanih medija, najviše objava imamo u dnevnom listu Pobjeda – 66, zatim Dan – 58, dok su Vijesti imale 27 objava. Kada je riječ o televizijama, tema parlamentarnih izbori bila je najzastupljenija na TV Adria – 51, potom na TV 7 sa 47 objava i na TV E sa 36 objava, “ precizirao je Damir Nikočević, koordinator za razvoj u CGO-u.
Rejtinzi glavna tema, a pitanja rodne ravnopravnosti na margini
„Predviđanje rezultata“ se pojavljuje kao dominantna tema u 1112 medijskih objava (43%). Teme koje se tiču rodne ravnopravnosti imale su prilično nisku zastupljenost na primarnom nivou. Zabilježeno je svega 49 objava koje neku od ovih tema imaju kao primarno (i to 39 objava „politička participacija žena“ i 10 „nasilje nad ženama – borba protiv nasilja“). Ako uzmemo u obzor ukupan broj objava koji je su do sada generisali parlamentarni izbori (2594 objave), teme koje se odnose na rodnu ravnopravnost čine svega oko 2%“, istakla je Milica Zindović, saradnica na programima u CGO-u.
U medijskim objavama u vezi sa glavnom posmatranom temom (parlamentarni izbori) određivan je i stav a u odnosu na pol, odnosno rod. U ukupnom dosadašnjem narativu kreiranom u predizbornoj kampanji dominira muški glas sa 1345 objava (52%). Ženski glas kao dominantan pojavljuje se u 277 medijskih objava (11%). „Objavama o parlamentarnim izborima dodjeljivan je sentiment u odnosu na sliku koju stvaraju o ženama i tako je evidentirano 111 pozitivnih sentimenata, 2475 neutralnih i 8 negativnih od kojih 2 izraženo negativno“, navela je Zindović.
„Kandidati sa lista su bili prisutni u 810 medijskih objava, nosioci listi 492, a ostali predstavnici političkih partija koji nisu na listi bili su zastupljeni u medijima 149 puta. To ukazuje da lideri više nisu ti koji ključno nose političku komunikaciju prema biračima. Raznolikost subjekaka u obraćanjima biračima posljedica je započete smjene generacija u političkom životu pred nastupajuće parlamentarne izbore“, ocijenio je Nikočević.
Izvještavanje medija uglavnom neutralno, DPS generiše najviše objava
„Najveći broj objava u medijima u posmatranom periodu generisala lista koju predvodi Demokratska partija socijalista (DPS) – 855. Ovo ne znači da je ova lista dobro predstavljena tj. da je u ovom broju objava imala priliku da se obrati građanima. Naime, značajan broj pominjanja ove liste je neplaniran – pominjanje od strane medija, analitičara/ki, obraćanje Državne izborne komisije i često od strane konkurencije. Slični zaključci važe i za Pokret Evropa sad sa 572 medijske objave koja se nalazi na trećem mjestu. Na drugom mjestu po broju objava nalazi se koalicija “Za budućnost Crne Gore” (NSD-DNP-RP) sa 599 objava. Razlaz u okviru nekadašnjeg Demokratskog fronta bio je veoma medijski propraćen što je uticalo i na povećani broj objava njegovih konstituenata. SDP i SNP su generisali značajan broj neplaniranih objava u kojima se procjenjuje i prognozira njihov uspjeh na predstojećim izborima. Najmanje medijskih objava zabilježila je izborna lista – Albanska alijansa,“ kazao je Damir Nikočević, predstavljajući zastupljenost izbornih listi u medijima.
Monitoring tim analizirao je i ton medijskih objava o izbornim listama na skali – pozitivno, neutralno, negativno. Mediji su uglavnom neutralno izvještavali o izbornim listama i kod svih se bilježe najveći broj neutralnih objava o predizbornim aktivnostima. Ipak, medijska polarizacija se ponajviše ogleda u tonu medijskih objava u odnosu na najveće političke subjekte.
“Najveći broj negativnih objava ima koalicija “Zajedno” koju predvodi DPS – 176, potom Pokret Evropa sad – 131 i koalicija “Za budućnost Crne Gore” – 117. Istovremeno, najviše pozitivnih objava u medijima ima koalicija “Zajedno” koju predvodi DPS – 331, potom lista Demokrate – URA “Hrabro se broji” – 199, Pokret Evropa sad – 152 i koalicija “Za budućnost Crne Gore” – 150 pozitivnih objava. Jedina lista koja ima više negativnih nego pozitivnih objava jeste koalicija SNP – DEMOS “Za tebe” koja ima 74 negativna, 49 pozitivne objave. O listama manjinskih naroda je medijsko izvještavanje bilo dominantno neutralno, u manjem broju slučajeva pozitivno, a generisan je vrlo mali broj negativnih objava“ ističe Nikočević.
„Bez obzira što je o svim izbornim listama izvještavano uglavnom neutralno, zanimljivo je primjetiti da je Pokret za promjene imao najviše pozitivnih objava (13) na portalu Borba, a najviše negativnih na portalima CdM i Analitika – po 8. SDP je imao najviše pozitivnih objava – po 8 – na portalima Antena M i CdM, a najviše negativnih na TV E (6) i portalu IN4S (5). Lista koju predvodi DPS je ubjedljivo najviše negativnih objava imala na portalu Borba (31), a najviše pozitivnih na portalima Antena M (34) i portal Gradski.me (33). Pokret Evropa sad je najviše negativnih objava imao na portalima Borba (23) i Gradski.me (15), a najviše pozitivnih opet na portalu Borba (13), zatim na portalima Vijesti i Standard po 12“ dodao je Nikočević.
„Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ imala je najviše negativnih objava na portalima Gradski.me – 21, Aktuelno – 14, i po 13 na portalima Analitika i Antena M. Najviše pozitivnih objava ova koalicija je imala na portalu Borba – 21. Savez Demokrate – URA je najviše pozitivnih objava imao na portalu Javnog servisa (rtcg.me) – 21 i Borba 19, a najviše negativnih na portalu Gradski.me. Izborna lista Albanska alijansa, u posmatranom periodu nije generalisala nijednu negativnu medijsku objavu“, rekao je Nikočević.
Prostor u medijima nose najveći politički subjekti
Stručni tim je mjerio vrijeme posvećeno izbornim listama u televizijskim centralnim informativnim i vaninformativnim emisijama u prime time terminu, kao i u cm2 u štampanim medijima. Konkretnije, radi se o planiranim medijskim objavama koje su služile izbornim listama za predstavljanje političke ponude. Koalicija DPS-SD-LPCG-DUA ubjedljivo je bila najviše zastupljena na Gradskoj televiziji, TV7 i TVE, dnevnom listu Pobjeda, a na prvom mjestu je i po zastupljenosti je i na RTCG, TV Vijesti, PRVA TV, Nova M. Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ najviše sekundi ima na ADRIA TV, savez Demokrate – URA na televiziji A+, a Pokret za promjene na televiziji Pink M. Najviše prostora u dnevnom listu Vijesti posvećeno je Pokretu Evropa sad, a u dnevnom listu Dan savezu Demokrate – URA.
Tema rodne ravnopravnosti na društvenim mrežama zaboravljena
Tim CGO-a je analizirao je i komunikaciju izbornih listi sa fokusom na pitanja rodne ravnopravnosti na tri društvene mreže – Facebook, Twitter i Instagram. Praćene su: zvanične stranice partija koje su u trci za parlamentarne izbore, zvanične stranice izbornih koalicija; zvanične stranice većih subjekata, ali i svih partija koje funkcionišu unutar istih i koje su podržale izbornu listu; zvanične stranice lidera/liderki partija; zvanične stranice nosioca/nositeljki listi. CGO tim je analizirao preko 1100 objava koje su generisane na pomenutim stranicama, od čega ih najviše bilo na Facebook-u (preko 600), Instagram-u (preko 470) i Twitteru (preko 60).
„Generalni zaključak monitoringa je da su se pitanja rodne ravnopravnosti i ovaj put našla na marginama generisanog narativa na društvenim mrežama. Politička komunikacije je samo sporadično bila obilježena ovim temama, i uglavnom usmjerena na političku participaciju žena i borbu protiv nasilja nad ženama, dok teme poput političkog i ekonomskog osnaživanja žena, socijalnih, ekonomskih, kulturnih, seksualnih, reproduktivnih prava žena nisu zavrijedile pažnju nijednog posmatranog subjekta. Štaviše, i onaj mali broj objava koji je targetirao ovu tematiku, bio je generisan dominantno od strane žena, a pokazana je određena vrsta nerazumijevanja ili nezrelosti političkih subjekata kada se radi o ovim temama, imajući u vidu način na koji govore o ženama. I ovi izbori su ukazuju da partije i kandidati/kinje ovu temu uopšte ne percipiraju kao značajnu, i u fokus radije stavljaju neka druga pitanja, za koje cijene da donose više političkih poena,“ istakla je Milica Zindović.
Kada je u pitanju Facebook, subjekti koji su najviše komunicirali ova pitanja, bili su: Bošnjačka stranka, PzP, SNP, URA, Boris Mugoša, Alternativa Crna Gora, dok su stranice SD, DPS i Mi možemo – za građansku Crnu Goru imale po jednu objavu posvećenu ovim pitanjima. Slično, i na Instagram-u najaktivniji subjekti bili su DPS, Mi možemo, BS, SNP-a i GP URA, pri čemu niko gotovo da nije imao nijedan post koji komunicira pitanja usko vezana za temu rodne ravnopravnosti. Partije su najmanje bile aktivne na Twitter-u, mada se to može dijelom objasniti činjenicom da mnogi i nemaju otvorene naloge na ovoj mreži. Jedine partije koje su komunicirale pitanja vezana za rodnu ravnopravnost na ovoj mreži bili su DPS, SD i BS.
Manje mizogininih komentara i izliva govora mržnje
„Interesantno je da, za razliku od predsjedničkih, a naročito lokalnih izbora 2022. godine, u prvom dijelu kampanje društvene mreže nisu bile snažno obilježene izlivima govora mržnje, mizoginim, uvrjedljivim i negativnim komentarima upućenim ženama, iako ih ima u određenom obimu. Predmet takvih komentara dominantno su bile Božena Jelušić, Jelena Božović, Aleksandra Vuković Kuč, Milena Vuković Sekulić, Simonida Kordić, Jelena Nedović, i Olivera Injac,“ istakla je Zindović.
Medijski monitoring se sprovodi u okviru projekta „SPINoFACT 7 – Medijski monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2023. sa fokusom na rodnu perspektivu” koji sprovodi CGO uz podršku Vlade SR Njemačke. Stručnu podršku monitoringu u dijelu televizija, štampanih medija i portala pružila je agencija Arhimed, dok su za potrebe praćenja sadržaja na društvenim mrežama angažovani monitori koji svakodnevno prate kampanju. CGO će nakon završetka parlamentarnih izbora predstaviti finalne nalaze koji će biti predstavljeni u okviru šire studije koja će tretirati ova pitanja.
Maja Marinović, saradnica na programima