Sedmi, završni, panel na Sarajevskom plenumu bio je posvećen građanskim vrijednostima u regionu. O tome su govorili reditelj Andro Martinović, iz CANU iz Crne Gore, istoričar dr Hrvoje Klasić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sofija Mandić iz CEPRIS-a iz Srbije i dr Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a moderatorka je bila prof. dr Sabina Bakić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
„Zapadni Balkan treba da nauči da balansira između činjenice da je Evropa mirovni projekat i da se trenutno nalazi u ratu“, kazala je Sofija Mandić uz ocjenu da Srbija nije u potpuno posvećena evropskim vrijednostima. „Srbija se nalazi i u izbornoj i u ustavnoj krizi. To je veliki vrijednosni poraz za Srbiju koja je u prethodnih 30 godina imala slobodne izbore. Ta je kriza ogolila da režim, koji je autoritarni, nema više većinsku podršku, ali i da se ne može pobijediti na izborima“, navela je ona. Mandić je apostrofirala ostrva otpora u društvu – građansko društvo u akademskoj zajednici ili nevladinom sektoru, kao i slobodne mediji iako su svedeni na minimum. „Građansko društvo i građanske vrijednosti u Srbiji se nalaze u stanju hibernacije i ne mogu biti nosioci značajnih promjena u društvu… Postoji priličan rascijep između onoga što se vidi u medijima i zvaničnom narativu i onoga što građani intimno misle i osjećaju“, zaključila je ona naglašavajući značaj obrazovanja kako bi se išlo ka promjenama.
Andro Martinović je stava da stvari treba posmatrati u više dimenzija i kroz različita vremena. „Naša najčešća pitanja još uvijek su “šta se desilo”. I nije tačno da se ne suočavamo sa prošlošću. Vidite da se konstantno suočavamo sa prošlošću. Na primjer, u mojoj profesiji, Srbija to stalno radi praveći filmove i serije o različitim istorijskim tačkama. Međutim, pitanje je kakva je to interpretacija. Ona najviše liči na ogledalo iz bajke u kojem se to suočavanje dešava tako da sam “ja” najljepši i najbolji u tom ogledalu, što ne odgovara stvarnosti niti omogućava pravo suočavanje sa istinom,“ kazao je Martinović. „Građanin je onaj ko stalno promišlja svijet oko sebe. Onaj koji nije statista u sopstvenom životu. Nama je potrebno, prije svega, da izgradimo tog građanina“, zaključio je on.
Hrvoje Klasić podsetio je na slučaj ratnog zločina u Štrpcima iz 1993. godine, kada je grupa vojnika izvukla grupu ljudi zbog njihove nacionalne pripadnosti, a što je velika većina putnika nijemo posmatrala, dok je jedan odlučio da reaguje. „Time je on pokazao građanske vrijednosti – solidarnost, odgovornost, toleranciju i građansku hrabrost. To je platio svojim životom“, kazao je Klasić. On se zapitao i koliko smo odmakli od toga u 2024. godini i koliko bi danas bilo posmatrača, a koliko onih koji bi pokazali građansku hrabrost. „Ako se osvrnemo u prošlost, mi vidimo da jesmo imali građanske vrednosti – kroz partizanski pokret, bivšu Jugoslaviju, vrijeme kada je bilo solidarnosti… Nema potrebe da gledamo negde drugdje, dovoljno je da pogledamo kako smo se mi u prošlosti ponašali“, podsjetio je on. „Hrvatska je napravila mnoge promjene na bolje od kada je ušla u EU, ali je ostalo i još mnogo posla. Nije Danska, ali je ispred Zapadnog Balkana. Bez obzira na sve nedostatke, danas ne razmišljam o tome da li su izbori bili pokradeni, znam da je moguće da će, ukoliko se neka afera otkrije, i predsjednik ili premijer završiti u zatvoru, nemam osjećaj da me država vara i potkrada“, poručio je on.
„Pronaći građanina u apsolutnom smislu tog pojma danas je gotovo nemoguće. Biti građanin znači biti radikalno nezavistan. To je nemoguće, jer u našim društvima se zahtijevaju čisti i jednodimenzionalni identiteti koji su nespojivi sa konceptom građanstva. Svjedočimo radikalnom odbacivanju ideje građanstva od strane srpskog i hrvatskog nacionalizma. Ovi nacionalizmi tretiraju ideju građanstva kao mimikriju, iza koje se krije vladavina većinskog naroda. U njihovom viđenju, građanska država je zapravo muslimanska država”, kazao je Nerzuk Ćurak. On je pojasnio da u realno-političkom polju to proizvodi mnogo nesporazuma i dovodi do dehumanizacije bosanskog društva. U tom smislu, istakao je da antifašistički pokret mora postati mjesto iz kojeg se kreće u izgradnju građanskog društva, jer je to ideja zajedništva Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ćurak je dodao da je neophodno raditi na elementarno malim stvarima i na taj način izgraditi građanina. „Bosna i Hercegovina je, uprkos svim strahotama, nasilju i agresiji koji su se desili, zadržala elemente suštinskog zajedništva“, zaključio je on.
Na petom regionalnom plenumu Quo vadis, Balkan? koji je održan u Sarajevu kroz sedam panela i dodatne sesije izlaganja je imalo 42 stručnjaka iz akademske zajednice, NVO sektora, institucija, politike i diplomatske zajednice.
Sarajevski plenum Quo Vadis, Balkan? organizuju Regionalna Akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Srbije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN US), uz podršku Evropskog fonda za Balkan (EFB).