„Mladi su postali teže zapošljiva grupa u našem društvu, a obrazovni sistem često ne prati potrebe tržišta. Perspektive prevazilaženja ovog problema postoje, ali zahtijevaju koordinisane i strateške napore, a neki programi, poput Garancije za mlade, brzo se očekuju u praksi,“ akcentirano je na okruglom stolu „Zapošljavanje mladih – kako prevazići prepreke i kreirati prilike?“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta YouthJobLink – povezivanje mladih i socijalnih preduzeća, podržanog od strane EU posredstvom Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU) Ministarstva finansija.
Sanja Bečanović, v.d. generalne direktorice Direktorata za finansiranje, ugovaranje i sprovođenje sredstava EU podrške Ministarstva finansija, istakla je da Grant šema Podrška zapošljavanju, socijalnoj inkluziji i socijalnom preduzetništvu, kao dio akcionog programa za alokaciju 2020, uključuje 24 projekta ukupne vrijednosti oko 2,5 miliona eura. „Ovom grant šemom planirana je promocija zapošljavanja, posebno za ‘teže zapošljive’ kategorije u društvu, kao što su korisnici socijalnih davanja, žene, nisko kvalifikovani nezapošljeni, osobe sa invaliditetom i mladi. Takođe, cilj je i podizanje svijesti o socijalnom preduzetništvu u Crnoj Gori”, pojasnila je Bečanović. Ona je navela da je radom Sektorskog operativnog programa za Crnu Goru u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih politika potpisano 24 ugovora o grantu kroz 3 grant šeme vrijednosti oko 4.3 miliona eura, od čega su 85% sredstva EU a 15% nacionalni doprinos, dok je kroz Program podrške samozapošljavanju sklopljen direktni grant sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore u vrijednosti od 3.5 miliona eura.
“Prema podacima CGO-a, između 50 i 60% mladih u Crnoj Gori je bez posla, 40% mladih želi da napusti državu, dok 62% dalje živi sa roditeljima, a oko 55% smatra da su lična poznanstva i veze ili partijsko članstvo presudni za nalaženje posla“, naveo je Petar Đukanović, programski direktor CGO-a, dodajući da mladi izlaze iz škola i fakulteta bez praktičnih vještina za savremeno tržište rada, a da 70% traži posao duže od dvije godine nakon završenog školovanja. “Ključne mjere prevazilaženja ovog problema uključuju reformu obrazovnog sistema, prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta rada, uvođenje praktičnih obuka i razvoj programa za nove tehnologije i industrije,” kazao je on. Naglasio je i važnost uspostavljanja efikasnog Vladinog programa Garancija za mlade u Crnoj Gori koji bi doprinio smanjenju nezapošljenosti mladih, povećanju konkurentnosti radne snage i prevenciji socijalne isključenosti. “Takođe, transparentnost u zapošljavanju i strožije kazne za korupciju ključne su za osiguranje da najbolji kandidati dobiju posao na osnovu zasluga”, zaključio je Đukanović.
Valentina Ostojić, saradnica na programima u CGO-u, predstavila je sadržaj projekta YouthJobLink – povezivanje mladih i socijalnih preduzeća. „Ovaj projekat je nastao kao odgovor na velike probleme sa nezapošljenošću i rastuće socio-ekonomske izazove u državi, a naročito one koji se tiču mladih ljudi. Na zabrinjavajuće stanje ukazalo je više istraživanja“, navela je ona elaborirajući podatke iz istraživanja CGO-a, ZZZCG, ali i zvanične podatke Monstat-a. “Kroz ovaj projekat, uključili smo 40 nezapošljenih mladih koji su prošli tromjesečnu intenzivnu obuku jačanja kapaciteta. Zatim je njih 10 je zapošljeno u 10 različitih socijalnih preduzeća i NVO na period od šest mjeseci. Takođe, 20 preduzeća je prošlo obuku u domenu zapošljavanja mladih i socijalnog preduzetništva,” objasnila je Ostojić, ukazujući da projekat ne staje na ovim postignućima. “Slijedi kampanja koja će doprinijeti značaju podizanja svijesti javnosti o socijalnom preduzetništvu, studija o dobrim praksama i završna konferencija,” dodala je Ostojić.
Tokom panela „Strategije saradnje za zapošljavanje mladih – uvidi iz Skupštine, Vlade, civilnog društva, biznisa i mladih“ poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović, podijelila je svoja zapažanja i iskustva u radu u ovoj oblasti. “Moj prethodni rad bio je usmjeren na politike koje se tiču mladih i drugih ranjivih kategorija. Malo me rastužuje kada i danas vidim slične brojke i čujem iste izazove iz istraživanja. To nam govori da proces promjena nije lak i da je izazovno ako ne postavljamo jasne ciljeve – poboljšanje ekonomskog položaja građana na kojem bismo svi radili. To nije samo zadatak Vlade, već i Parlamenta, Privrede, svih nas,” navela je Pejović. Govoreći o neophodnim promjenama u obrazovanju, Pejović je upozorila na opasnost identitetskih pitanja koja lako mogu minirati napore u obrazovnoj reformi, ali i ukazala na problem nepoštovanja prethodnih napora i strategija. “Jako je važno da vidimo koji dijelovi sistema ne funkcionišu i da dijagnostifikujemo nedostatke kako bismo sproveli smislene reforme. Ne pamtim da je postojala Vlada koja je kroz ekspoze imala dugoročnu strategiju. Razvijene zemlje imaju strategije na 15 godina koje su obavezujuće za svaku narednu Vladu. To je pravac kretanja društva, postavljeni ciljevi na kojima svaka naredna vlada treba da radi,” istakla je Pejović.
Dragana Vojvodić, v.d. generalne direktorke Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje je koodinatorka programa Garancije za mlade, istakla je da je Crna Gora prepoznala interes da mladi dobiju pojačanu podršku kako bi se efikasnije uključili na tržište rada. „Program Garancije za mlade, koji se primjenjuje u državama članicama EU od 2013. godine, osigurava da mladi od 15-29 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, pripravništvo ili obuku u roku od četiri mjeseca od prestanka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja. Cilj ovog programa je smanjenje nezapošljenosti među mladima, olakšavanje tranzicije iz obrazovnog sistema u radno okruženje, te promocija saradnje između obrazovnih institucija i privrednog sektora kroz programe dualnog obrazovanja“, pojasnila je ona. Takođe, naglasila je važnost inkluzivnog zapošljavanja, posebno za mlade iz ruralnih područja, kroz ciljane programe podrške. „Na sastancima radnih grupa za realizaciju programa učestvovali su predstavnici institucija, socijalni partneri i NVO, dajući doprinos u planu implementacije programa Garancije za mlade sa direktivama EU,“ rekla je Vojvodić. Najavila je da je program dobio saglasnost svih institucija i očekuje se njegovo usvajanje u Vladi već danas. Program će se primjenjivati tokom 2025/26 u tri pilot opštine – Bijelo Polje, Nikšić i Ulcinj, prije nego što bude sproveden na nacionalnom nivou. „Pilotiranje će se odvijati uporedo sa reformama stručnog obrazovanja, pružajući jednake prilike i smanjenje nezapošljenosti mladima, naročito NEET mladima“, navela je ona.
Vuko Jovanović, savjetnik u Sektoru za obrazovanje i kvalitet Privredne komore, ocjenjuje da je brzina razvoja privrede brža od institucija. „Posljednjih godina, posebno nakon pandemije, došlo je do promjena u trendovima obrazovanja i zapošljavanja. U Privrednoj komori aktivno radimo na pružanju prilika za mlade, uključujući mogućnost prekvalifikacije za deficitarna zanimanja, poput uslužnih sektora u našoj turistički orijentisanoj zemlji. Međutim, interesovanje je nedovoljno, a podaci sa terena ukazuju da imamo problem nedostatka radnika,“ kazao je Jovanović, prepoznajući i problem visokoškolaca/ki koji čekaju na posao. „Pokušavamo usmjeriti mlade na pravac gdje ima mjesta za njih. Institucije se postavljaju kao najveći poslodavac, što može biti rezultat socijalnih ili vaspitnih faktora, a tržište treba biti otvoreno, i teret zapošljenja ne treba biti samo na državi,” ocijenio je Jovanović. On je istakao značaj stimulisanja mladih da osnivaju sopstvene firme i rade u privatnom sektoru. „Internacionalizacija može biti mač sa dvije oštrice. Mladi koji odlaze često se vraćaju i osnivaju svoja preduzeća. Imamo šta da ponudimo mladima, ali moramo ispraviti korita krivih Drina i pokazati više odvažnosti i taktičnosti za budućnost,“ zaključio je Jovanović.
„Raduje me činjenica da će Vlada usvojiti program Garancija za mlade. Čini se da se situacija mijenja, ali i da možemo i moramo bolje kako bi se glas mladih više čuo,“ istakao je Vladimir Perazić, generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore. On se osvrnuo na projekat Mreže za mlade. „Kroz M’BASE program koji je spoveo CGO, podržana je naša ideja, u okviru koje je ključna aktivnost bila Omladinski parlament koji nam je pružio priliku da razgovaramo sa donosiocima odluka. Preduzetništvo i zapošljavanje su teme koje su mladi istakli kao najvažnija pitanja,“ objasnio je on, ukazujući na potrebu za većim angažmanom mladih poslanika/ca u rješavanju problema mladih. „Ponovno osnivanje savjeta podmladaka političkih partija i veće angažovanje mladih poslanika u pitanjima mladih su neophodni. Mladi u Skupštini moraju više da se bave mladima i problemima sa kojima se oni suočavaju,“ rekao je Perazić. Ukazao je na potrebu za reformom formalnog obrazovanja i podršku neformalnom obrazovanju. „Mladi i dalje biraju popularna zanimanja poput pravnika i ekonomista, a zanati se zanemaruju. Karijerno savjetovanje se i dalje svodi na savjetovanje sa roditeljima. Ono što mladima nedostaje u formalnom obrazovanju, traže u neformalnom, koje je ogromna podrška i pomaže da budu kvalifikovani i osposobljeni za tržište rada,“ zaključio je Perazić.
Marija Lazarević, učesnica programa YouthJobLink, pohvalila je organizaciju projekata, radionica i adresiranje tema poput socijalnog preduzetništva i pisanja projekata. “Do sada sam bila više usmjerena na predmete za koje se školujem, ali drugačije je kada ispred sebe imate nekog ko vam jasno predstavi očekivanja od zaposlenih. Zato je program CGO-a bila sjajna prilika za bolju pripremu i kasniju primjenu znanja u zapošljenju,” izjavila je Lazarević. Lazarević je započela svoj rad u osnovnoj školi u Pljevljima, gdje nije imala priliku za praktičnu nastavu. „Tamo sam ranije volontirala kako bih primijenila ono što sam naučila teorijski. Kroz posao koji sam dobila kroz ovaj projekat prošla sam kroz četiri pisarnice, radila kao asistentkinja, slušala suđenja i bila na raspolaganju svima. Ovo je obogatilo moje znanje buduće pravnice i jako sam zadovoljna jer sam ostvarila kontakte koji će mi značiti u budućnosti,” naglasila je Lazarević. Ona je istakla da na fakultetu nema prilika za primjenu teorije u praksi. „Smatram da praksa treba da se na određeni period uvede. Nijesmo pripremljeni za rad i ono što nas očekuje na tržištu rada. S druge strane, znanje koje sam stekla na obukama, ali i honorarni poslovi koje sam imala, bili su jako korisni,“ istakla je Lazarević.
Jelena Fuštić, izvršna direktorka Foruma mladi i neformalna edukacija – Forum MNE, mišljenja je da NEET mladi (not in employment, education or training) ne dobijaju dobili adekvatnu podršku. „Kroz rad u radnim grupama i organizacijama, tek smo nedavno počeli govoriti o mladima koji nisu u sistemu, a situaciona analiza i niz istraživanja pokazali su da rješenje nije jednostavno jer je ova kategorija heterogena, sa više podgrupa,” istakla je Fuštić. Objasnila je da postoje neaktivni mladi ljudi koji iz različitih razloga nisu radno sposobni – OSI, zbog porodičnih obaveza, ličnih razloga ili su obeshrabreni, ali i neutvrđenih razloga. „Zanimljivo je da je u NEET kategoriji više muškaraca, dok je među neaktivnim mladima veći broj žena – najvećim dijelom zbog porodičnih obaveza. Posebno zabrinjava što je među njima mnogo visokoškolaca, a što ukazuje na to da reforma obrazovanja nije dala željene rezultate. Još više zabrinjava što ovi mladi imaju veći stepen vjerovatnoće da postanu dugotrajno nezaposleni,” navela je Fuštić. Ipak, ona naglašava da se ti podaci mogu tumačiti na različite načine – da mladi ne prihvataju bilo kakvo zaposlenje ili da crnogorska ekonomija ne može da apsorbuje toliki broj visokoškolaca. „Zato je neophodna je reforma Zavoda za zapošljavanje kako bi se deficitna zanimanja bolje promovisala, a mladi dobili konkretne informacije o tržištu rada. Potrebne su reforme institucija, posebno ZZZCG, i povećanje broja kadrova koji rade s mladima, na uštrb upravljačkog i administrativnog osoblja,“ naglasila je Fuštić.
Okrugli sto okupio je 30 predstavnika/ca institucija, omladinskih organizacija, obrazovnih ustanova, privatnih kompanija i organizacija civilnog društva koje se bave zapošljavanjem mladih i razvojem karijere kako bi razgovarali o položaju mladih i mjerama zapošljavanja za mlade ljude, preprekama sa kojima se mladi suočavaju na tržištu rada, ali i dali preporuke koje mogu pomoći u poboljšanju njihovih šansi za zapošljavanje.
Maja Marinović, saradnica na programima