Učenje od devedesetim godinama prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije, a posebno Crne Gore, veoma je važno za razumijevanje i sadašnjosti i preveniranje nekih negativnih pojava u budućnosti, a ključnu ulogu u tome ima obrazovni sistem, jedan je od zaključaka dvodnevne obuke za nastavnike/ce društvene grupe predmeta na temu nastave o devedesetima, koju je 25. i 26. oktobra, u Petrovcu, organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Obuku je pohađalo 27 nastavnika/ca iz različitih dijelova Crne Gore koji su sa predavačima, istoričarima Milošem Vukanovićem i Igorom Radulovićem, razgovarali o devedesetima u Crnoj Gori, tranzicionoj pravdi i masovnom kršenju ljudskih prava u ovom periodu. Tokom obuke predstavljen i priručnik za nastavu “Ratni zločini 90ih u presudama crnogorskog pravosuđa”, koji je CGO objavio. Značajan dio bio je posvećen i praktičnom radu u grupama, a u cilju pripreme nastavnih planova na ovu temu, kako bi nastavnici/e imali spremne scenarije za svoje časove u školi, pri čemu je osnovno sredstvo bio priručnik i načini njegovog daljeg korišćenja.
“Na ovoj obuci smo upoznali učesnike i učesnice s nedavno objavljenim priručnikom „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, koji smo i kreirali kako bismo olakšali nastavnom kadru istorije i srodnih predmeta bavljenje temama recentne prošlosti u učionici. Tokom obuke, osvrnuli smo se i na metodologije koje mogu približiti pristup temama ratova devedesetih, kao i na to kako se sudske presude, ali i svjedočenja preživjelih i članova njihovih porodica, mogu koristiti u nastavi. Nastavnici i nastavnice su pokazali veliki entuzijazam i podijelili izuzetno zanimljive ideje koje mogu biti osnova za dalju razradu ove teme”, naveo je Igor Radulović, jedan od predavača.
“Želio bih da pohvalim, prije svega, ideju za temu seminara, jer se radi o jednoj od onih o kojoj se još uvijek dovoljno ne govori, ali i na koju imamo različite uglove gledanja od strane zaraćenih strana. Poenta je da zločin nema opravdanja, sa bilo koje strane da dolazi, i da u svim ratovima postoje samo dvije vrste ljudi – odnosno, ljudi i neljudi – koji se voljom ili nevoljom priklone jednoj zaraćenoj strani. Mislim da ovakav pristup i ovakve teme treba da probude učenike i osvijeste buduće generacije koje treba da žive civilizacijske tokove”, ocjenjuje Dragan Bubanja, profesor istorije iz Gimnazije “Panto Mališić” iz Berana, koji je bio jedan od učesnika.
„Nema napretka u društvu bez suočavanja sa prošlošću i značaj ovog seminara jeste u tome što obrađuje tematiku koja je na ovim prostorima svojevrsni “tabu” i izbjegava se govoriti o njoj, izuzev rijetkih naučnih simpozijuma ili strukovnih seminara, a to je nedovoljno za katarzu kompletnog društva. Zato je potrebna šira javna debata, a posebno obrada ovih tema u školi, ne samo unutar planova predmeta Istorije, već i iz mnogih drugih predmeta, kroz međupredmetnu korelaciju, ili kroz uvođenje izbornog predmeta koji bi se bavio isključivo ovom tematikom“, konstatuje Adil Novalić, profesor u Srednjom stručnoj školi u Rožajama. „Lično ću ovu temu obraditi kroz nekoliko časova, kroz onaj procenat kurikuluma koji nastavniku ostavlja autonomiju u obradi teme, te će mi ovaj priručnik i iskustvo sa seminara biti od izuzetne važnosti“, poručuje on.
“Kao trenera medijske pismenosti, zanimalo me je koliko su mediji uticali na stvaranje slike o ovim događajima, koliko je izvještavanje o 90-im bilo (ne)objektivno, kakav je bio pristup informacijama, koji su bili izvori informacija i da li su relevantni, kao i da li su mediji uticali i u kojoj mjeri na presude”, govori o svojoj motivaciji Ljiljana Milović, nastavnica u OŠ “Anto Đedović” u Baru, koja je bila među učesnicama obuke. “Zašto je važno govoriti o ovim temama? Jer se o njima malo govori, a valjalo bi 90-te osvijetliti iz više perpektiva kako bi imali jasnu sliku događanja u tom periodu”, zaključuje ona.
Obuka je dio projekta Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Damir Suljević, koordinator programa Ljudska prava