Danas, 9. novembra, obilježava se Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, a u znak sjećanja na “Kristalnu noć“, događaj koji je na ovaj dan 1938. godine označio početak masovnog progona Jevreja od strane nacističke Njemačke. Nasilje koje je tada izbilo na njemačkim ulicama i trgovima značilo je početak sistematskog državnog progona i genocida prvenstveno nad Jevrejima, a onda i Romima i drugima. Ovakvom fizičkom nasilju je prethodilo verbalno – porast antisemitizma u vidu govora mržnje pripremio je teren za sistematsko uništenje preko šest miliona Jevreja u Drugom svjetskom ratu.
Promocija mržnje, kroz predrasude i laži usmjerene ka različitim manjinama, pogotovo etničkim i religijskim, zajedno s mizoginijom i religijskim fanatizmom, sve je prisutnija u crnogorskom društvu. Odgovorni državni organi moraju se aktivno suprotstaviti svakom obliku fašizma i diskriminacije. Posljednjih godina, posebno zabrinjavaju sve prisutniji pokušaji revizije istorije, kojima se relativizuje suštinska razlika između fašističkog i antifašističkog pokreta – prvi se bavio sistematskim istrebljenjem ljudi, a drugi njihovom odbranom i borbom protiv okupatora. Crna Gora jeste i mora ostati utemeljena u antifašističkom nasleđu, koje je temelj današnjeg demokratskog društva i koje ne smije relativizovati, posebno ne od strane donosilaca odluka.
Sve češće svjedočimo oživljavanju nacionalističkih narativa, koji bi da zavađaju po etničkoj i religijskoj osnovi, a koji nas vraćaju u mračne devedesete i ratove na tlu bivše Jugoslavije.
Izražavamo duboku zabrinutost zbog tolerancije države prema zapaljivoj retorici, koja se sve češće čuje u javnom prostoru. Posebno zabrinjava ratnohuškačka i nacionalistička retorika uticajnih donosilaca odluka, poput poslanika i predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića, ili nedavna izjava predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, u emisiji Ćirilica. Ovakve izjave doprinose jačanju tenzija i radikalizaciji društva, te podstiču nasilje. Takođe, država do sada nije zaustavila neregistrovane portale koji stvaraju međuvjerske tenzije, šire dezinformacije i predrasude prema manjinskim grupama, na taj način podstičući mržnju i nasilje. Ove “platforme mržnje” preslikavaju opasnu retoriku iz devedesetih.
Društvo i država moraju odmah reagovati na naznake koje mogu izazvati tenzije i podjele, a potencijalno dovesti do novih tragedija.
Pozivamo donosioce odluka da se suzdrže od govora mržnje i da pojačaju napore u suzbijanju ekstremizma i netrpeljivosti, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta za efikasnu borbu protiv ovih destruktivnih pojava. S tim u vezi pozivamo predsjednicu Administrativnog odbora, Jelenu Nedović, da omogući izjašnjavanje o ukidanju imuniteta poslaniku Kovačeviću.
Očekujemo da državno tužilaštvo dosljedno postupa u skladu sa zakonom i reaguje na svaki oblik govora mržnje.
Smatramo da je važno ulagati u izgradnju društva otpornog na destruktivne uticaje, uz dosljednu primjenu zakona i pravovremenu reakciju. Samo odgovornim djelovanjem možemo očuvati društvenu koheziju i zaštititi temeljne vrijednosti antifašizma, koje su duboko ukorijenjene u kulturnom naslijeđu Crne Gore.
Nevladine organizacije (abecednim redom):
Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica
Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević, programska direktorica
Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, izvršna direktorica
Centar za ženska prava, Maja Raičević, izvršna direktorica
Institut za medije Crne Gore, Olivera Nikolić, direktorica
Asocijacija Spektra, Jovan Ulićević, izvršni direktor