“I pored izazova, može se naći način za očuvanje skladnog multuetničkog i multikulturalnog društva, ali to zahtjeva učenje o različitostima i koegzistenciju ispunjenu solidarnošću” poručeno je na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju u različitim opštinama u Crnoj Gori, koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Srednjoj mješovitoj školi “Bećo Bašić” u Plavu, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.
“Plav je primjer kako skladno i uređeno može da funkcioniše međureligijska, interkulturna i međunacionalna sredina. Vjerujem da smo ovdje našli najbolji način da to izbalansiramo, a nije da nije bilo izazova”, ocijenio je danas Nihad Canović, predsjednik opštine Plav u uvodnom obraćanju na tribini o multikulturalizmu u Plavu, naglašavajući neke od istorijski izazovnih situacija do onih koji su dio novije svakodnevnice. “Međutim, građani i građanke opštine Plav, svih vjera i nacija, uvijek su nalazili zajednički jezik i ostatku Crne Gore pokazivali kako se može funkcionisati i u procentima koji pokazuju disbalans u nacionalnoj strukturi,” poručio je on.
Snežana Bojović, direktorica Srednje mješovite škole “Bećo Bašić”, istakla je značaj poštovanja raznolikosti koji živi kao princip kako u opštini Plav, tako i Gusinju. “Naša je obaveza da to čuvamo i da nastavimo tim putem. U tome nam nije potreban drugi putokaz od onog koji je dao Marko Miljanov, kroz primjere čojstva i junaštva,” ukazala je ona.
U osvrtu na obrazovni sistem, ona je ocijenila da postoji prostor za afirmaciju ovih tema. “Bila sam do skoro u nastavi i mogu da kažem da nema nastavne teme u koju se ne može umetnuti ili provući ova tema, a znam da moje uvažene koleginice i kolege to i rade. Ministarstvo prosvjete je uvijek podrška u ovakvim projektima, a naša škola često sa lokalnom upravom organizuje radionice sa ciljem učenja o različitostima, jer što više upoznajemo različitosti bićemo otvoreniji i bliži u društvu”, zaključila je Bojović.
“Danas postoje etnički rovovi koji se sve dublje kopaju, a koji su ranije bili nezamislivi. Nekada davno, u Jugoslaviji, prije krvavih ratova, za vrijeme Tita, njegovalo se to bratstvo i jedinstvo. Sad smo to promijenili u multikulturalizam, ali poruka ostaje ista. Međutim, strah me da mi nismo u procesu društvene integracije, već u procesu segregacije i marginalizacije. Različite grupe na neki način koegzistiraju, ali ne funkcionišu po principima uzajamne pomoći, solidarnosti, slavljenja sličnosti i razlika, već se vrši politička opresija koja izaziva strah i međugrupnu anksioznost, dok se etničke distance produbljuju”, naveo je aktivista Dušan Pajović.
“Potrebno je da se mladi samoorganizuju u pravljenju mostova multikulturalizma u našem društvu i da se nekako odupru negativnom uticaju vlasti i crkve. To se može desiti ako izađu iz okvira trenutnog bitisanja i okrenu se alternativnim načinima borbe za bolje društvo”, poručio je Pajović.
Današnja tribina u Plavu koja je okupila oko 50 učesnika/ca je četvrta, poslije sličnih događaja u Baru, Bijelom Polju i Podgorici, dok su planirane još dvije – u Nikšiću i Herceg Novom. Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama.
Nikola Đurašević, saradnik na programima