Neznanje kod građana i građanki izaziva strah od nepoznatog i dovodi do otpora i distance, a obaveza je svih nas da damo doprinos u mjeri mogućeg i da na razlike gledamo kao na bogatstvo, poručeno je, između ostalog, na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju u različitim opštinama u Crnoj Gori, koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u JU Narodnoj biblioteci “Njegoš” u Nikšiću, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.
Arsenije Lalatović, potpredsjednik SO Nikšić, istakao je da porast etničke distance među stanovnicima Crne Gore treba tretirati kao „ranu koja krvari ali obratiti pažnju na to kako se i u kojoj mjeri ona da sanirati“. On poručuje da je važno saslušati druge, ali i isto tako i da je važno obratiti pažnju na sebe: „I kod nas i uopšte u svijetu, i zbog dešavanja i na međunardonoj sceni i u domaćim prilikama, uvijek je negdje uperen prst u nekoga, uvijek je neko drugi kriv. Manjak je tolerancije i razumijevanja od nas samih, prije svega prema sebi, a potom i prema onima sa kojima provodimo vrijeme. Uglavnom slušamo same sebe i vodimo monolog a promiče nam slušanje drugih i dijalog“ poručio je Lalatović.
On je stava da lokalne vlasti mogu doprinijeti afirmaciji multikulturalizma i interkulturalizma kroz organizaciju kulturnih sadržaja i obrazovnih programa koji ove teme stavljaju u fokus, i to kroz saradnju sa NVO sektorom i drugim akterima. „Lokalna uprava može da priča o problemima sa jedne strane, ali i da bude servis na neki način i sasluša probleme građana, s druge. Jezik u javnoj sferi može najviše da doprinese da se negativni narativi i društveni stereotipi smanje. Obaveza je svih nas da damo doprinos u mjeri mogućeg i da na razlike gledamo kao na bogatstvo,“ poručio je on.
„Vjera i nacija ne smiju biti prepreka za uspostavljanje odnosa sa drugim ljudima, moraju biti prioritizirane humanističke vrijednosti. Ukoliko ni zakonski okvir, ni političke partije, ni vjerske zajednice, generalno ne podržavaju etničku distancu, postavlje se pitanje zašto ona raste u crnogorskom društvu? Odgovor je kompleksan i oslanja se na političke i društvene duhove prošlosti, uključujući i one iz 90ih. Iako smo se udaljili od negativnih trendova, i kao društvo napredovali i stalno napredujemo, mi nikad nismo konkretno ni osudili a ni raskrstili sa nekim trendovima koji su opterećivali naše društvo 90ih“, ocijenio je Miloš Vukanović, predsjednik Udruženja profesora istorije HIPMONT.
On se osvrnuo i na širi društveni kontekst. „Značajnu ulogu igraju negativni medijski narativi. U posljednjih nekoliko decenija postojali su medijski nastupi koji su direktno ili indirektno podgrijevavali ovakve težnje. Naravno, tu je i ogromno neznanje kod građana koje izaziva strah od nepoznatog i dovodi do otpora i distance“, zaključio je on.
Današnja tribina u Nikšiću je peta, poslije sličnih događaja u Baru, Bijelom Polju, Podgorici i Plavu, a zaključna je planirana u Herceg Novom. Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građanstva, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama.
Ivana Matanović, saradnica na programima