Korupcija je duboko ukorijenjena u različitim segmentima crnogorskog društva, što u velikoj mjeri podriva povjerenje građana i građanki u institucije. Najveći dio njih prepoznaje sistemske probleme u sektorima pravosuđa, zdravstva, bezbjednosti, obrazovanja i lokalne uprave. Iako većina navodi da nije direktno svjedočila korupciji, visoka percepcija njenog prisustva u ključnim sektorima opominje da korupcija oblikuje našu svakodnevnicu. Nepovjerenje u sistem i strah od posljedica su glavni razlozi neprijavljivanja korupcije, što dodatno otežava borbu protiv ove pojave. Građani i građanke prepoznaju izazove, ali institucijama nedostaje integritet, ukazuju nalazi istraživanja koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, kojeg finansijski podržava Ambasada SAD-a u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom.
„Posebno zabrinjava podatak da većina građanstva ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije. Negativne ocjene rada pravosudnog sistema, ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu kako bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva. Slično, visoki nivoi korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominju na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe“, ocjenjuje Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u u osvrtu na nalaze istraživanja.
Preciznije, 75,3% ispitanih građana i građanki smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9%), političare (23,6%), pravosuđe i policiju (po 15,3%). Manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i građankama (13 %) i medijima (7,1%). Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1%) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7%), policiji (16,3%) i pravosuđu (11,2%), ali i tokom izbora (10,5%).
„Manje od dvije četvrtine – 45,2% – ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1%. Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11)“, pojašnjava Kovač dijelove podataka.
„Pozitivno je većinsko uvjerenje da građani i građanke mogu doprinijeti borbi protiv korupcije. Međutim, ovo zahtIjeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije“, naglaša ona.
Dodatno, kad je riječ o pojedinačnim sektorima, od pet oblasti koje su bile u fokusu – pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, uz dodatni podatak da 76% ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnima. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1%). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni.
Korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće. I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5%) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5%) vjeruje da se zapošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza.
Izražena je percepcija i korupcije u zdravstvu, a najčešće se vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za ovu oblast preovladava stav (69,4%) da su antikorupcijske mjere neefikasne. Istovremeno, građani i građanke predlažu strože kazne i bolju unutrašnju kontrolu kao odgovor na ovaj problem.
Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli MUP-a. Gotovo 76,3% smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6%) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1% smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona.
Korupcija se u lokalnoj upravi se dominantno vezuje za javne nabavke i inspekcije. Oko 71,6% ispitanika negativno ocjenjuje antikorupcijske mjere, dok je 70,3% slučajeva korupcije neprijavljeno zbog nepovjerenja u sistem.
„Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem“, zaključuje Kovač.
Istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra 2024. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorkuod 1000 punoljetnih ispitanika/ca. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je Institut DAMAR.
Maja Marinović, saradnica na programima